Znanost na pragu stvaranja umjetnog života

Dr. Craig Venter, jedan od najslavnijih i najkontroverznijih biologa na svijetu, izjavio je kako su njegova istraživanja prošla i posljednju prepreku u stvaranju sintetičkog organizma. Prvi umjetni oblik života najvjerojatnije će biti jednostavna bakterija. No, nakon nje trebale bi biti razvijene složenije bakterije koje će biti u mogućnosti pretvarati ugljen u prirodni plin, te alge koje će moći upiti ugljični dioksid te ga pretvoriti u gorivo. Također bi ih se moglo koristiti pri proizvodnji novih lijekova i antibiotika.

Sve te pretpostavke došle su nakon fantastičnog otkrića u Craig Venter Institutu. Istraživači su, naime, uspješno prenijeli DNK jednog tipa bakterije u stanicu kvasne gljivice, modificirali je te zatim prenijeli u stanicu druge bakterije. Pionirska izmjena gena izvedena je na bakteriji Mycoplasmi mycoides.

Znanstvenici su naime odstranili cijeli genom bakterije te ga usadili u kvasnu gljivicu - organizam koji je po strukturi drugačijeg tipa. Kvasnu gljivicu je lakše manipulirati u laboratoriju, a taj proces dozvolio je istraživačima izmjenu gena - u ovom slučaju, uklanjanje jednog gena koji bakteriji nije potreban za život. Stanice su se normalno podijelile te stvorile novu zdravu vrstu modificirane bakterije.

 U siječnju je tim znanstvenika stvorio cijeli genetički kod nove bakterije. Namjeravaju prenijeti umjetno stvorenu DNK bakterije u nove stanice kako bi stvorili nove organizme, prenosi časopis Science.

"Pod pretpostavkom da ne napravimo nikakve pogreške, mislim da će proces biti uspješan, te bismo trebali imati prvi umjetni organizam do kraja ove godine", tvrdi dr. Venter.

 Tim je uspješno presadio genom jedne bakterije u drugu još 2007. Zatim su stvorili prvi umjetni genom. No prijašnji pokušaji da se takva vrsta genoma prenese u drugi organizam propali su. Ali u ovom slučaju, znanstvenici su koristili biološki proces pod nazivom metilacija - kada se stanicama DNK dodaju specijalne molekule - kako bi ih se zaštitilo od virusa. Kako se navodi u časopisu Science, njihova metoda mogla bi se koristiti pri manipulaciji genima bakterija koje se inače teško modificiraju.

"Mnogi medicinski i industrijski mikrobi teško se genetski manipuliraju, što je ozbiljno ograničilo razumijevanje patogeneze i mogućnost primjene znanja o bakterijama na praktičnom nivou. Nadamo se da će se proces, koji smo predstavili u našoj studiji, moći primijeniti i na ostale vrste, kako bi se ti problemi riješili", stoji u članku.

Prošli mjesec kompanija Exxon Mobil potpisala je ugovor vrijedan 600 milijuna dolara s kompanijom u vlasništvu dr. Ventera, Synthetic Genomics Inc, kako bi proizveo biogorivo od algi.