« Kultura
objavljeno prije 6 godina i 11 mjeseci
NAJAVE

Žive jaslice Paole Palumbo iz Molise

Tradicija moliških Hrvata su žive jaslice u kojima sudjeluje i do 150 ljudi o čemu će tom prilikom biti prikazan i dokumentarni film

Sjajne jaslice moliških Hrvata
Sjajne jaslice moliških Hrvata (Arhiva)
Više o

pokrajina Molise

,

Paola Palumbo

,

moliški Hrvati

,

žive jaslice

Jezik moliških Hrvata i kulturni identitet njegovali su se stoljećima i uz tradiciju živih jaslica o čemu će govoriti ugledni književnik Nino Škrabe, književnica Sonja Zubović i autorica Paola Palumbo.

Tradicija moliških Hrvata su žive jaslice u kojima sudjeluje i do 150 ljudi o čemu će tom prilikom biti prikazan i dokumentarni film, a u umjetničku poetiku jaslica Paole Palumbo moći ćete se uvjeriti u izlozima knjižnice Bogdana Ogrizovića.

Otvorenje izložbe je 27.11.2017. s početkom u 17.30 u Knjižnici Bogdana Ogrizovića.

Paola Palumbo rođena je u San Felice del Molise, malome mjestu moliških Hrvata u Italiji, 28. svibnja 1961. Njezina kreativnost počinje izradom nakita od kože i malih ukrasnih predmeta za interijere. Slijedi period slikarstva sa specifičnom upotrebom boja, a izrada jaslica bila je prirodni nastavak umjetničkog puta, iz ljubavi prema rodnome mjestu koje oblikom i položajem pruža savršene ideje za realizaciju jaslica. Paola Palumbo definira svoje jaslice kao „mala umjetnička djela koja gleda kroz prozor". 

O moliškim Hrvatima

Prvo deseljavanje Slavena u južnu Italiju počelo je u 13. stoljeću. Bile su to male skupine i pojedinci iz Dalmacije, koji su došli radi trgovine, zaustavljajući se u gradovima uz jadransku obalu i u napuljskoj kraljevini. U susjednoj pokrajini Molise Hrvati koji su se naselili bili su bjegunci pred prodorom Turaka na Balkan.

U pokrajini Molise bilo je 15 slavenskih općina, od kojih su samo tri opstale do danas: San Felice del Molise (Stifilic), Montemitro (Mundimitar) i Acquaviva Collecroci (Živa voda ili Kruc). Pretpostavlja se da njihovo stanovništvo potječe iz biokovsko-neretvanskog područja, odnosno makarskog primorja i s otoka Hvara i Brača.

San Felice prvi se put spominje 1200. u zapisu o crkvenom porezu. Godine 1456. veliki je potres razorio gotovo cijelo mjesto, a 1496. ostalo je zamalo bez ijednog stanovnika zbog epidemije kuge. Oko 1518. "s one bane mora" dolaze hrvatski bjegunci pred Turcima i naseljavaju te krajeve. I danas se u ta tri mala mjesta u pokrajini Molise govori stari hrvatski jezik ili kako stanovnici kažu, govori se "na našu".

23.11.2017. 13:29:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh