« Biznis
objavljeno prije 1 godinu i 11 mjeseci
GOTOVO?

Zbogom politici jeftinog novca?

Europska središnja banka (ESB) mora opozvati svoju politiku jeftinog novca. Već u četvrtak se očekuje početak novog smjera – ali zaokret ne smije doći prebrzo, jer bi se banke mogle naći u problemima

Jaki euro muči ECB
Jaki euro muči ECB (Arhiva)
Više o

ECB

,

Europska središnja banka

,

kamate

Financijska tržišta u svakom slučaju očekuju prve konkretne naznake zaokreta: „Najesen" on želi reći hoće li i kad reducirati mjesečnu svotu od 60 milijardi eura, koje ECB izdvaja za kupovinu obveznica. To je predsjednik ECB-a Mario Draghi najavio u srpnju. I sigurno bi bilo razočaranje kad bi on ovaj četvrtak, prvi u rujnu, „računao" pod ljeto - a ne jesen.

Konjunkturni oporavak

ECB se naime polako približava i gornjoj granici količine obveznica koje Europska središnja banka želi kupiti, granici koju je ECB sam definirao. ECB želi tako kupiti maksimalno 33% obveznica emitenata, a nikako više od toga. Tu će granicu ECB, kad se radi o saveznim obveznicama iz Njemačke, doseći u ljeto 2018. A šest mjeseci kasnije i za obveznice iz Francuske, Italije i Španjolske. I tada bi ECB u svojoj bilanci imao više kamatnih rizika, odnosno opasnosti da se neke investicije iz vlastitog portfelja pretvore u - totalni gubitak.

I još jedna stvar upućuje na to da bi se ubuduće mogla voditi nešto manje ekspanzivna monetarna politika, nešto što mnogi Europljani već i sami osjećaju: konjunkturni oporavak. Vijeću ECB-a će u četvrtak biti predočene najnovije analize ekonomista Europske središnje banke. Draghi je htio pričekati na njih - prije donošenja odluke. Na zadnjoj sjednici članovi Vijeća su, sudeći po zapisniku, poručili da je gospodarski razvoj u eurozoni „sve više samoodrživ i time manje vezan uz trenutni stupanj prilagođavanja novčarske politike".

Michael Schubert, monetarni analitičar Commerzbanke, stoga očekuje da će „Draghi vjerojatno prvi put nagovijestiti da će Središnja banka 2018. kupiti manje obveznica nego do sada".

Problem jakog eura

Jaki euro je, dakle, suzio manevarski prostor ECB-a. Sebastian Sachs iz banke Metzler napominje da su niske kamate još uvijek južnoeuropskim zemljama potrebne - kao „oslonac". Robert Greil, glavni strateg iz privatne bankarske kuće Merck Finck, taj aspekt formulira - u političkom kontekstu: „ECB vjerojatno neće odaslati previše restriktivne signale, i to ne samo zbog predstojećih izbora u Italiji."Ima naravno i protuargumenata. Zar ECB ne bi mogao jednostavno pomaknuti (samo)postavljene granice oko kupovine obveznica? I čak ako privreda u eurozoni u ovoj godini doista bude porasla za 2% - hoće li s njom porasti i stopa inflacije? Posljednji put, u kolovozu, ona je porasla s 1,3% na 1,5%. Ali samo zbog cijena energije. Stopa inflacije bez energije i hrane, ostala je na razini od 1,2%. Euro, koji je u zadnje vrijeme porastao, mogao bi pojeftiniti uvoz energije, a time i doprinijeti padu stope inflacije - što ECB ne želi. Cilj Europske središnje banke je stopa inflacije od oko 2%.

Štediše izvukle deblji kraj

To očekuje i Reinhard Cluse, glavni ekonomist UBS-a: da će ECB pokušati nekako prebroditi četvrtak, a da pritom ne najavi provođenje nove politike. I onda 26. listopada, na sljedećem zasjedanju, najaviti da će ubuduće, od 2018., mjesečna kupovina obveznica pasti na 40 milijardi eura. I ostaviti otvorenim do kad će to činiti.

Za štediše to znači da će kamatne stope još dugo vremena ostati - niske.

Piše: Michael Braun/DW
08.09.2017. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh