Završava prvo hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a

Prva dva mjeseca, siječanj i veljača protekla su po planu, a onda se u ožujku koronavirus počeo širiti Europom. 

Sve je počelo je početkom siječnja kada su kineske zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog koronavirusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu, krajem veljače Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podigla globalni rizik vezan uz koronavirus na vrlo visoku razinu, a 1.ožujka 2020. WHO je proglasio globalnu pandemiju zbog koronavirusa.  

Uslijedile su mjere za suzbijanje pandemije, ograničenje kretanja i putovanja kako unutar zemalja tako i prekogranično.

Više nije bilo moguće organizirati fizičke sastanke Vijeća ni u Bruxellesu, ni u Luxembourgu, gdje su su se tijekom travnja i lipnja trebali održavati ministarski sastanci, a neformalni sastanci koji su bili predviđeni u Hrvatskoj također su otkazani.

U Hrvatskoj je bio planiran ukupno ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu.

Do 13. ožujka, u Hrvatskoj je u sklopu predsjedanja Vijećem EU održano 7 događanja na visokoj razini, 2 događanja u sklopu parlamentarne dimenzije predsjedanja te 21 događanje na radnoj i stručnoj razini.

Zadnji fizički ministarski sastanak održan je 13. ožujka u Bruxellesu. Bio je to sastanak ministara unutarnjih poslova, a na njemu je sudjelovalo samo četvoro ministara, svi drugi su ostali u svojim zemljama, a mijenjali su ih njihovi veleposlanici u Bruxellesu.

Zadnji fizički sastanak na vrhu čelnika zemalja članica održan je 20. i 21. veljače.

Prvo virtualno predsjedanje Vijećem EU-a

Nakon uspostave mjera zatvaranja diljem Europe, održano je više od 60 video-konferencija, među njima i šest virtualnih sastanaka na razini čelnika država i vlada.

Sve formacije Vijeća održale su virtualne sastanke, a neke od njih i više puta.

Nemogućnost održavanja fizičkiih sastanaka dovela je u pitanje i samo funkcioniranje Vijeća EU-a, tijela koje čine predstavnici zemalja članica. Hrvatsko predsjedništvo našlo se u situaciji kakva nikada nije zabilježena u povijesti Europske unije.

Trebalo je organizirati koliko toliko normalan rad Vijeća, ključne institucije bez koje se ne mogu donositi odluke i zakoni, a koje je trebalo hitno donositi kako bi se EU mogla suočiti s izazovima koje je sa sobom donijela pandemija koronavirusa. Fizičke sastanke zamijenile su video-konferencije, ali problem je u tome što te video-konferencije imaju neformalni karakter i na njima se ne mogu donositi odluke.

Stoga je dogovorena promjena poslovnika rada Vijeća da se odluke donose pisanim postupkom. Glavninu posla u pripremanju odluka imao je Odbor stalnih predstavnika (Coreper), koje čine veleposlanici zemalja članica, na čelu s hrvatskom veleposlanicom Irenom Andrassy i njezinim zamjenikom Goranom Štefanićem. Coreper je bio jedino tijelo koje se cijelo vrijeme fizički sastajalo. Coreper radi u dva sastava: Coreper I, koji čine zamjenici stalnih predstavnika i Corper II, koji čine stalni predstavnici zemalja članica.

Coreper je glavno pripremno tijelo Vijeća. Sve točke koje će biti uvrštene na dnevni red Vijeća, osim nekih manjih iznimki mora prvo pregledati Coreper, osim ako Vijeće odluči drukčije. Coreper nije tijelo EU-a koje donosi odluke i svaki dogovor koji postigne može se osporiti u Vijeću, jedinom tijelu koje smije donositi odluke.

U novim okolnostima hrvatsko predsjedanje moralo je mijanjati i prilagođavati svoj program, koji je dugo pripreman.

Promijenjeni prioriteti programa predsjedanja

"Vrlo smo brzo gurnuti u do tada neviđenu kriznu situaciju. Većinu smo planova morali ponovo razmotriti i nanovo poredati prioritete zbog pandemije covida-19. Fokus smo brzo morali prebaciti s prioritetnih tema našeg predsjedanja na najvažniji prioritet - sigurnost europskih građana", rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković na zadnjem video-sastanku na vrhu na kojem je predstavio rezultate predsjedanja.

Na uspješnom predsjedanju premijeru Andreju Plenkoviću na zadnjem video-samitu čestitali su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Hrvatsko predsjedanje je odmah po izbijanju pandemije počelo raditi na kooordinaciji zajedničkog odgovora na koronakrizu. Vrlo brzo uspostavljlen je Mehanizam za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR).

Vijeće je pod hrvatskim predsjedanjem u rekordnom roku postiglo suglasnost o prijedlozima Komisije za ublažavanje posljedica krize poput programa potpore za skraćeno radno vrijeme, kako bi se sačuvala radna mjesta (SURE), veće fleksibilnosti u korištenju strukturnih fondova, što zemljama članicama omogućava da lakše preusmjere sredstva, koja su im već alocirana, tamo gdje su trenutačno najpotrebnija.

Dogovoren je i Instrument za hitnu potporu, izravnu pomoć zdravstvenim sustavima država članica EU-a u borbi protiv pandemije koronavirusa.

Vrlo brzo usuglašeno je i aktiviranje odredbe o odstupanju od fiskalnog okvira, što je zemljama članicama omogućilo veću fleksibilnost u korištenju proračunskih deficita za pomoć zdravstvu i gospodarstvu.

Postingnut je dogovor o reviziji ovogodišnjeg proračuna kako bi se sva preostala sredstva učinila dostupnim za borbu protiv pandemije.

Hrvatsko predsjedanje sudjelovalo je, zajedno s drugim državama članicama, u repatrijaciji oko 650.000 državljana EU-a, koji su se usred pandemije zatekli u trećim zemljama diljem svijeta.

Za vrijeme hrvatskog predsjedanja dogodio se još jedan presedan - prvi put je Uniju je napustila jedna članica. Postignut je dogovor o uređenom izlasku Velike Britanije iz EU-a i dogovorene smjernice za pregovore o budućim odnosima koji se još vode.

Deblokiran pristupni proces Sjeverne Makedonije i Albanije

Jedno od najvećih postignuća hrvatskog predsjedanje je deblokiranje pristupnog procesa Sjeverne Makedonije i Albanije. U listopadu prošle godine, Francuska i još neke zemlje blokirale su odluku o otvaranju pregovora s te dvije zemlje. Francuska je najviše inzistirala na novoj metodologiji pristupnih pregovora, zajedno s još nekim državama članicama, što je na kraju i usvojeno. U tom kontekstu važan je posjet premijera Plenkovića Parizu, gdje se u siječnju sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

Nakon što je prihvaćena nova metodologija pristupnih pregovora, Vijeće je u ožujku donijelo odluku o pokretanju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Umjesto predviđenog sastanka na vrhu EU-zapadni Balkan u Zagrebu, što je trebao biti najveći skup tijekom predsjedanja, 6. svibnja održan je video-samit, na kojem je usvojena Zagrebačka deklaracija u kojoj je još jednom potvrđena europska perspektiva zemalja iz jugoistočnog hrvatskog susjedstva.

U lipnju je održan i video-samit sa šest zemalja Istočnog partnerstva.

U raznim sektorskim vijećima doneseni su brojni zaključci. Protekli tjedan dogovoreno je stajalište Vijeća o pokretanju Konferencije o budućnosti Europe. Također su usuglašene preporuke Vijeća za otvaranje vanjskih granica Unije za državljane trećih zemalja, a odluka o donijet će se pisanim postupkom zadnji ili predzadnji dan hrvatskog predsjedanja.

Sa zadnjim danom predsjedanja navršava se punih sedam godina hrvatskog članstva u EU-u. Predsjedanje 1. srpnja preuzima Njemačka.