Zašto nas pozitivne emocije guraju u nekontrolirano prejedanje?

Kada pomislimo na emocionalno prejedanje, prva asocijacija obično su tuga, stres, usamljenost ili slomljeno srce. Navikli smo gledati filmske scene u kojima likovi nakon prekida veze utjehu traže u kantici sladoleda. Međutim, najnovija psihološka i neurološka istraživanja otkrivaju potpuno suprotnu, slabo poznatu istinu. Istinska sreća, uzbuđenje i slavlje zapravo su jednako moćni, ako ne i moćniji okidači za pretjerani unos kalorija. Ovaj fenomen, poznat kao „hedonističko gladovanje", objašnjava zašto gubimo kontrolu nad apetitom upravo onda kada se osjećamo najbolje u svojoj koži.

Zamka dopamina: kako mozak povezuje užitak i hranu

Glavni krivac za prejedanje u trenucima sreće jest dopamin - neurotransmiter zadužen za osjećaj nagrade, motivacije i zadovoljstva. Kada doživimo uspjeh, primimo dobre vijesti ili slavimo s prijateljima, razina dopamina u mozgu naglo skače.U tom stanju visoke euforije, naš mozak želi produžiti i pojačati taj ugodan osjećaj. Budući da je evolucijski programiran da visokokaloričnu hranu prepoznaje kao vrhunsku nagradu, on nas podsvjesno gura prema ugljikohidratima i mastima. Konzumacija fine hrane u kombinaciji s već postojećom srećom stvara takozvani dvostruki dopaminski udar, zbog čega gubimo racionalnu kočnicu i pojam o tome kada smo zapravo siti.

Društveni pritisak i kultura slavljenja uz bogat stol

Drugi ključni faktor je sociološke prirode. Naša kultura je duboko ukorijenjena u proslavljanju sretnih događaja kroz hranu i piće. Rođendani, vjenčanja, poslovni uspjesi, diplome pa čak i obični petak nakon uspješnog radnog tjedna redovito se obilježavaju bogatim stolom.Tijekom ovih događaja javlja se nekoliko psiholoških fenomena:

• Popustljivost prema sebi: smatramo da smo nakon uspjeha „zaslužili" nagradu.
• Opuštanje kognitivne kontrole: sretni ljudi manje analiziraju dugoročne posljedice.
• Socijalno olakšavanje: u društvu nesvjesno jedemo i do 30% više nego kada smo sami.

Kada smo opušteni i sretni, naš obrambeni mehanizam i samokontrola odlaze u drugi plan, a rigorozna pravila o prehrani postaju nevažna.

Razlika između fizičke i emocionalne sreće na tanjuru

Za razliku od prejedanja zbog tuge, koje često prati osjećaj krivnje i srama dok jedemo sami u mraku, prejedanje iz sreće najčešće se događa javno, transparentno i uz glasan smijeh. Zbog toga ga rijetko percipiramo kao problem, iako ono dugoročno ostavlja identične posljedice na naš indeks tjelesne mase (BMI), razinu šećera u krvi i zdravlje kardiovaskularnog sustava. Tijelo ne razlikuje jesu li unesene kalorije stigle iz depresije ili iz čiste radosti - ono ih skladišti na isti način.

Kako uživati u sreći bez grižnje savjesti i prejedanja?

Osvještavanje ovog fenomena prvi je i najvažniji korak prema rješenju. Sljedeći put kada primite sjajnu vijest, pokušajte razdvojiti emociju od automatske potrebe za hranom. Proslavite uspjeh aktivnostima koje ne uključuju kalorične bombe: priuštite si putovanje, kupite knjigu koju dugo želite, posjetite wellness ili jednostavno podijelite radost kroz razgovor s dragim osobama. Naučite uživati u svojim postignućima tako da nagradite svoj um, a ne samo svoj želudac.