Zašto građani ne vjeruju sudovima? EU upozorava na nisku neovisnost sudstva u Hrvatskoj

Zabetonirani na dnu: zašto građani ne vjeruju hrvatskom pravosuđu?

Iako se domaći politički vrh voli pohvaliti ostvarenim strateškim ciljevima i dubokom integracijom u europske tokove, najnoviji dokumenti iz Bruxellesa donose bolno otrežnjenje. Europska komisija službeno je zaključila kako je razina percipirane neovisnosti sudstva u Hrvatskoj i dalje na porazno niskoj razini. Godišnje Izvješće o vladavini prava ponovno je ogolilo kronični problem domaće pravne države - građani i poduzetnici jednostavno ne vjeruju sustavu koji bi im trebao jamčiti pravdu.

Ova ocjena nije tek suhoparna administrativna opaska. Ona jasno pokazuje da tehnički napredak, uvođenje novih aplikacija i digitalizacija sudskih spisa ne znače ništa ako se u očima javnosti ne mijenja sama bit pravosuđa.

Što kažu službene brojke Europske unije?

Statistika koju donosi najnovije izvješće EK poražavajuća je za svakoga tko se nadao oporavku povjerenja u institucije. Rezultati Eurobarometra pokazuju da svega 27 posto građana smatra kako je neovisnost sudova i sudaca u Hrvatskoj "prilično dobra" ili "vrlo dobra".

Ništa bolja situacija nije ni u realnom sektoru, na koji se država oslanja za gospodarski rast. Među tvrtkama i poduzetnicima, samo 28 posto ispitanika vjeruje u nepristranost i neovisnost treće grane vlasti. S ovakvim brojkama, Hrvatska se čvrsto drži samog začelja Europske unije, daleko ispod europskog prosjeka koji redovito prelazi 50 posto.

Tri stupa nepovjerenja: zašto građani sumnjaju u sudove?

Bruxelles nije samo konstatirao loše stanje, već je precizno locirao i razloge zbog kojih javnost izražava tako dubok skepticizam prema hrvatskim sudnicama:

• Politički utjecaj i pritisci: građani su uvjereni da politika i dalje ima preveliku ulogu u imenovanju, napredovanju i usmjeravanju ključnih pravosudnih aktera.

• Moć ekonomskih lobija: postoji snažan dojam da bogati pojedinci, interesne skupine i velike korporacije mogu "kupiti" ili beskrajno rastezati sudske procese u svoju korist.

• Zastarjele procedure i maratonski procesi: kkada suđenja traju godinama, a ključni slučajevi visoke korupcije redovito završavaju zastarama ili bizarnim proceduralnim pogreškama, teško je očekivati drukčiju percepciju javnosti.

Gdje se krije napredak, a gdje stvarna promjena?

Službeni Zagreb, predvođen Ministarstvom pravosuđa, redovito naglašava kako se na reformama radi. Činjenica jest da Europska komisija prepoznaje određene pomake - pohvaljen je nastavak digitalizacije, uvođenje novih alata za praćenje predmeta te napori oko transparentnijeg regrutiranja novih sudskih kadrova.

Međutim, izvješće jasno podcrtava da se formalni napredak na papiru ne pretače u stvarnost koju građani osjećaju. Sve dok javnost svjedoči situacijama u kojima zakoni kao da ne vrijede jednako za sve, nikakve digitalne platforme ni administrativna poboljšanja neće popraviti narušeni ugled sustava. Za stvarni povratak povjerenja bit će potrebni transparentni procesi, brže donošenje odluka i jasna demonstracija da je sudstvo uistinu neovisno o bilo kakvim vanjskim centrima moći.