« Ekosfera
objavljeno prije 6 mjeseci i 23 dana
STRAŠNO!

Zagađeni zrak ne poznaje državne granice

Kvaliteta zraka u zemljama Zapadnog Balkana je katastrofalna, ocjenjuju iz Svjetske zdravstvene organizacije. Ali, čini se da to nije prioritet ni Europskoj uniji, niti državnim institucijama, upozoravaju stručnjaci

Malo više svijesti...
Malo više svijesti... (Arhiva)

BiH je prvak Europe u broju smrtnih slučajeva zbog zagađenja zraka, a u cijelom svijetu zauzima drugo mjesto - odmah nakon Sjeverne Koreje. Radi usporedbe, u Njemačkoj je broj smrtnih slučajeva izazvanih zagađenošću zraka na 100.000 stanovnika - 32,5, a u BiH 230,6. Jednostavnom matematikom može se izračunati da u BiH godišnje, zbog posljedica zagađenja zraka, umre oko 8.000 stanovnika. Ni druge zemlje regije ne zaostaju. Albanija je četvrta u Europi, zatim slijede Crna Gora, Makedonija i Srbija. Sve zemlje Zapadnog Balkana su na dnu ljestvice i najveći su izvoznici sitnih čestica (PM2,5) u atmosferu, čija koncentracija u ovim zemljama često prelazi dozvoljenu granicu i do 10 puta.

Termoeletrana Ugljevik - Černobil Europe

Vlatka Matković Puljić, savjetnica za zdravlje i energiju za regiju Balkan iz Saveza za zdravlje i životnu sredinu HEAL, za DW objašnjava da je problem zagađenja zraka u ovoj regiji „strašan problem": „Sve zagađene termoelektrane Europe se nalaze u ovoj regiji, kaže ona: „Najgora termoelektrana je u BiH. Radi se o termoelektrani Ugljevik, koja godišnje u zrak emitira više od 100.000 tona SO2. Mi smo je prozvali Černobil u Europi", upozorava Matković Puljić i dodaje da je alarmantno i na području grada Tuzle i Lukavca zbog termoelektrane Tuzla i drugih tvornica koje se nalaze na tom području. U Tuzli je prošle godine koncentracija SO2 bila i do 14 puta viša od dopuštenog, te je zbog ovog problema bila obustavljena i nastava u školama. Situacija nije bolja ni ove godine.

Emisija štetnih čestica u jednoj zemlji, znači da će te iste štetne čestice završiti i u drugim zemljama. „Ako Hrvatska, koja je u Europskoj uniji i koja među ovim zemljama ima najčišći zrak, želi nešto napraviti u borbi protiv zagađenja zraka, ona to ne može, jer Srbija i BiH u njenom susjedstvu nemilosrdno zagađuju zrak - a zrak ne poznaje državne granice", upozorava Matković Puljić i naglašava da je neophodna suradnja među zemljama, kao i konkretni koraci ugrađivanja filtra ili zatvaranja termoelektrana, ali za početak bi bilo dovoljno napraviti i bolji sustav nadzora i praćenja kvalitete zraka.

Države na gubitku

"Najtransparentnije podatke ima Srbija. U BiH postoje mjerenja kvalitete zraka, ali podatke je jako teško dobiti i nisu dostupni javnosti, dok u Makedoniji često mjerne stanice ne rade", objašnjava Matković Puljić i upozorava da je prvi korak za sve države da imaju transparentne i redovne podatke o kvaliteti zraka, da bi se problem počeo rješavati.

„Sve države Balkana bi trebale od 2018. godine početi drastično smanjivati zagađenje iz termoelektrana na ugljen. Međutim, ni jedna država nije počela raditi na tome", govori ona i dodaje da volje među nadležnim institucijama za poboljšanje već godinama nema. Ukoliko se to uskoro ne uradi, države neće moći pristupiti globalnom energetskom tržištu, a niti jedna država ne može funkcionirati samostalno. „Crna Gora ima obvezu da za pet godina ugasiti termoelektranu Pljevlja. Druge termoelektrane nema, što znači da će se morati odlučiti hoće li graditi neki novi energetski projekt, s potrebnim filtrima, ili će morati uvoziti struju", upozorava Matković Puljić.

Pored toga, ona naglašava da će zemlje Zapadnog Balkana morati riješiti ovaj problem u procesu pristupa Europskoj uniji, ali i da zagađenja, osim što narušavaju zdravlje građana, štete i državnim blagajnama, jer prema proračunima WHO, BiH godišnje gubi 21,5 posto bruto domaćeg proizvoda samo zbog zagađenja zraka, Srbija gubi čak 33,5 posto, Makedonija 19,5, a Albanija 16,9 posto svog bruto domaćeg proizvoda.

„Kada bi države počele raditi nešto na smanjenju štetnih čestica u zraku, ne samo da bi poboljšali zdravlje svojih građana, nego bi i povećali svoj bruto domaći proizvod", objašnjava stručnjakinja iz organizacije HEAL.

Neuređenost državnih institucija glavni problem u BiH

Međutim, institucije u BiH nemaju podatke da je kvaliteta zraka tako loša. Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske za DW su poručili da prema podacima koji su im na raspolaganju, „stanje kvalitete zraka nije alarmantno", a naveli su i da su u termoelektrani Ugljevik u toku aktivnosti na odsumporavanju: "Elektrofiltersko postrojenje je završeno i pušteno u rad, a prvi preliminarni rezultati pokazuju da je emisija čvrstih čestica u skladu s direktivama EU-a". Iz federalnog Ministarstva okoliša i turizma poručili su sljedeće: "Želimo naglasiti da nismo bili na bilo kakav način obaviješteni o službenim statistikama od strane zdravstvenih institucija u BiH, koji su pretpostavljamo bili i ulazni podatak za službene podatke Svjetske zdravstvene organizacije."

Aktivisti iz nevladinih organizacija su čini se bolje informirani i svjesni problema. Anes Podić iz organizacije „Eko Akcija" iz Sarajeva za DW navodi da su podaci WHO tek jedni u nizu alarmantnih ocjena stanja okoliša u BiH:"U ovoj državi sada boravi tek nešto malo više od tri milijuna stanovnika, industrijskih krupnih zagađivača, osim nekoliko termoelektrana i jedne željezare, jedva da ima, a okoliš nam je ipak u tako lošem stanju kao da nas ovdje živi nekoliko puta više." Kao glavni razlog on navodi opću institucionalnu neuređenost - loše zakone, još lošije primjene tih zakona, te slabe državne institucije.

"Podaci s mjernih stanica se objavljuju na pet različitih internetskih stranica koje održava pet različitih državnih institucija", kritizira Podić iz „Eko akcije", organizacije koja je pokrenula internetsku stranicu www.zrak.ekoakcija.org i koja je jedino mjesto na kojem se mogu pronaći podaci o kvaliteti zraka za cijelu BiH.

"Oldtimeri" glavno prijevozno sredstvo

Osim što se zemljama Zapadnog Balkana smještene termoelektrane s najvećom emisijom štetnih čestica u Europi, cestama gradova u ovim zemljama prometuju većinom stara vozila, koje u ostatku Europe više nitko ne želi. Dok se organizacije kao što je HEAL zalažu za smanjenje emisije iz termoelektrana, "oldtimeri" širom Balkana slobodno ispuštaju ispušne gasove i narušavaju zdravlje građana.

U BiH je prema podacima IPI Instituta za privredni inženjering Zenica, oko 70 posto vozila starije od 10 godina, a od ukupnog broja uvezenih auta samo prošle godine, 80 posto ima EURO 4 kategoriju, koja će u njemačkim gradovima moći biti zabranjena.

Za DW Anes Podić komentira ovu nedavnu odluku Njemačke: „Njemačka je donijela povijesnu odluku, a problemi zagađenog zraka u FBiH iskorišteni su da se nezakonitim uvođenjem 'eko testa' za motorna vozila, deseci milijuna konvertibilnih maraka preliju na račune vlasnika stanica tehničkog pregleda". U FBiH je po pravilniku vozačima u prošloj godini umjesto 5 KM naplaćivano 22, 32 ili 36 KM za eko test.

„To je problem koji još uvijek nije riješen, a pored toga je ogroman problem i prosječna starost automobila na putovima. Znatan broj automobila koji još uvijek voze je proizveden još 80-ih", upozorava Podić.

U Strategiji za Zapadni Balkan EU zaštita okoliša nije prioritet

Isto je i u drugim državama Zapadnog Balkana - problem zagađenja zraka se ne rješava, nego se samo odgađa i komplicira. Gradovi su preopterećeni prometom, stara vozila vladaju cestama, a emisija čvrstih čestica iz termoelektrana se ne smanjuje. Iz organizacije "Eko Akcija" upozoravaju da ni u Strategiji za Zapadni Balkan zaštita okoliša nije prioritet: "Bilo kakva strategija Europske unije koja se ne dotiče problema okoliša teško da može uvažiti potrebe stanovništva", poručuju iz ove sarajevske organizacije.

I dok nadležne institucije bježe od rješavanja problema, građani se bore. Prosvjedi se, baš kao i zagađeni zrak šire preko granica država. Priština, Skopje, Tuzla. Građani Makedonije su tri godine prosvjedovali zbog zagađenja koje je dolazilo iz termoelektrane Jugohrom u Tetovu, da bi se ona 2016. konačno i zatvorila. Zatvaranje ove termoelektrane donijelo je vidno poboljšanje zdravlja građana. Iz organizacije Eco Guerilla Makedonija navode da je se dvostruko smanjio broj djece do šest godina oboljele od bolesti dišnih organa: „U 2015. godini bilo je 31.446, dok se broj u 2017. godini smanjio na 18.578", poručuju iz ove organizacije.

Ovo je samo jedan pozitivan primjer u kojem je zatvaranje samo jedne termoelektrane donijelo drastično poboljšanje zdravlja građana. Hoće li prosvjedi i u drugim gradovima i državama utjecati da nadležni dugoročno riješe problem zagađenog zraka, tek će se vidjeti.

Piše: Aida Sofić-Salihbegović, Arber Bajrami/DW
06.03.2018. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh