WEF i teorije zavjere

"Sudeći po navodima WEF-a uskoro ćemo smjeti samo pješačiti ili maksimalno dijeliti vozilo, dok će elite istovremeno i dalje okolo letjeti svojim privatnim avionima i kovati mračne planove" - to je tekst koji se može pročitati u jednoj grupi na Telegramu. Radi se o Svjetskom gospodarskom forumu (WEF) u švicarskom Davosu.

Među 2.500 sudionika WEF-a su vodeći političari, predstavnici privrede i nevladinih organizacija. Ove godine na WEF-u sudjeluju i njemački kancelar Olaf Scholz, šefica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

A kad se na jednom mjestu okuplja tako puno utjecajnih ljudi, nisu daleko ni teorije zavjere. Na internetu se može pronaći mnoštvo članaka i videa o tome kako WEF vuče konce iz pozadine - pritom se redovito spominje i "The Great Reset" ("Veliki novi početak"). O čemu se radi?

„Poboljšati stanje svijeta!

Svjetski gospodarski forum je 1971. utemeljio njemački ekonomist Klaus Schwab - tada se skup održavao pod imenom European Management Conference. Financira se preko članarina i javnih subvencija. Cilj WEF-a je, po vlastitim navodima, „poboljšati stanje svijeta".

Ideolozi zavjera to vide posve drugačije. Po njima Schwab s WEF-om želi "instalirati novi svjetski poredak" - u korist „elite" i na račun "jednostavnog" stanovništva. "Motiv po kojem iza kulisa postoji nekakva elita koja tamo djeluje, to je temeljni motiv skoro svih teorija zavjere", kaže Katharina Kleinen-von Königslöw, profesorica novinarstva I komunikologije sa Sveučilišta Hamburg. "Tko je ta elita? To se stalno mijenja. Ponekad su to Židovi, nekad Katolička crkva, onda George Soros ili sad Klaus Schwab."

Činjenica da je WEF plodno tlo za teorije zavjere, ne čudi Jana Rathjea, istraživača iz CeMAS-a (Center für Monitoring, Analyse und Strategie): "Veliki skupovi ljudi koji raspolažu resursima moći posebno su dobro prikladni kao meta priča o zavjerama, zato što se tamo diskutira o itekako važnim političkim procesima."Ali i dodaje kako su sadržaji tih skupova znatno manje brizantni: "Nije baš tako da se tamo sastaju ljudi koji bi dogovorili neku globalnu zavjeru, već se sastaju da bi diskutirali o tome kako se može kreirati budućnost." Sama predodžba da različiti sudionici na tom skupu imaju zajedničke interese po pitanju globalne zavjere je previše jednostavna, dodaje on.

Osim toga je tu i činjenica da je u WEF uključeno previše ljudi da bi se jednu tako veliku zavjeru moglo držati tajnom, dodaje Kleinen-von Königslöw. "Kada toliko puno ljudi zna za to, onda bi to kad-tad postalo javno." Stručnjakinja napominje da javnost ima uvid u listu sudionika, odnosno državnih predstavnika, te argumentira kako već i sama ta činjenica dokazuje da se ne radi o nekom tajnom skupu, kako to često tvrde teoretičari zavjera.

"Great Reset"

Susreti poput WEF-a su odavno u fokusu teoretičara zavjere, ali Klaus Schwab je to tek odnedavno - točnije od lipnja 2020. Tada je obznanio inicijativu „The Great Reset". Kratko nakon toga je objavljena njegova istoimena knjiga, koju je napisao s ekonomistom Thierryjem Malleretom.

Ideja „velikog novog početka": pandemija koronavirusa bi se trebala iskoristiti kao šansa kako bi se društva i globalnu privredu kreiralo pravednije, socijalnije i ekološki održivije.  "Schwabova dijagnoza je: i na razini ekonomije, ali i na razini društva postoje velike promjene, na primjer zbog klimatske krize ili mogućnosti digitalnog nadzora od strane vlada", kaže Matthias Diermeier iz Instituta njemačke privrede (IW).

Iz svega toga Schwab zaključuje kako je, iz njegovog kuta gledanja, nužno okretanje takozvanom steakholder-kapitalizmu: "U biti se tu radi o distanciranju od orijentacije ostvarivanja maksimalnog profita za poduzeća, ali i distanciranje od maksimalizacije bruto domaćeg proizvoda, odnosno radi se o drugačijem pogledu na privredu", kaže Diermeier: "Ne radi se dakle samo o tome da ja kao čovjek, kao poduzeće ili kao država zaradim što je moguće više, već da se udovolji različitim zahtjevima različitih aktera."

"Nije inovativna ideja"

Teorija stakeholder-kapitalizma (ili kako ga neki zovu: „kapitalizam dionika", nap. red.) nije nešto novo u ekonomskoj znanosti. Radi se o konceptu koji cilja na sprječavanje ekoloških šteta ili se zalaže, na primjer, za pošteno plaćanje zaposlenih za njihov rad i obuzdavanje nereguliranog kapitalizma, što naliči konceptu socijalne tržišne privrede, kaže nam politički ekonomist Diermeier.

Inicijativa Klausa Schwaba i WEF-a zato u Njemačkoj ima znatno manji progresivni eho nego u zemljama u kojima postoji osjetno slabija socijalna država, na primjer u SAD-u. A tamo, po mišljenju Schwaba, postoji opasnost da bi proces ubrzane deindustrijalizacije do kojeg dolazi zbog globalizacije, kompletne regije mogao odvesti u zonu masovne nezaposlenosti i besperspektivnosti. "A to po Schwabu na koncu može ugroziti i demokraciju, u situaciji kada antidemokratske snage pokušaju iskoristiti to nezadovoljstvo", napominje Diermeier.

Tu opasnost se, po Schwabovom mišljenju, može prevenirati i to tako da se instalira socijalne sustave osiguranja, a istovremeno bori i protiv potencijalnih rizika poput klimatske krize. "U biti ono što Schwab zahtijeva nije nikakva inovativna ideja", kaže Diermeier. I dodaje kako se već odavno na fakultetima podučava o tome da u ekonomiji u fokusu ne bi trebalo stajati samo maksimiranje profita. U stručnim krugovima Schwabova knjiga je prošla relativno nezapaženo, dodaje stručnjak.

„Novi svjetski poredak"

Činjenica da je inicijativa WEF-a ipak dobila tako veliku pozornost pogotovo u krugovima teoretičara zavjere, po mišljenju komunikologinje Kleinen-von Königslöw ima veze s terminom objave. "Već odavno u tim krugovima postoji predodžba o tome da "elita" radi na uvođenju „novog svjetskog poretka". Pandemija koronavirusa i 'Great Reset' se mogu vrlo dobro integrirati u tu priču." WEF-u i Schwabu se primjerice predbacuje da su izmislili pandemiju kako bi etablirali "novi svjetski poredak".

Teorije zavjere povezane s Klausom Schwabom i WEF-om šire se u različitim miljeima, napominje Rathje - od protivnika globalizacije sklonih teorijama zavjera, pa sve do ekstremnih desničara. To rade i poznati akteri iz redova Nove desnice (Neue Rechte) ili "Querdenkera", odnosno Martin Sellner (Identitetski pokret) iz Austrije, baš kao i ruski odeolog Aleksander Dugin ili nekadašnji glavni strateg bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa - Steve Bannon. Dok se u Europi Schwabu često predbacuje da zagovara dominaciju neoliberalizma, u SAD-u ga se optužuje da želi uvesti socijalizam, jer se, kako se tvrdi, zalaže između ostaloga za nacionalizaciju koncerna.

Koliko je rašireno vjerovanje o navodno tajnim intrigama „elite", pokazala je jedna anketa IW-a iz Kölna iz 2021. 23% ispitanika je reklo da je uvjereno ili sklono vjerovati u to da postoje tajne organizacije koje imaju veliki utjecaj na političke odluke. A 26% ih smatra da novinari i politika - surađuju.