Vukovi u Europi: blagoslov za prirodu ili opasnost?

„Crvenkapica", „Tri praščića", „Vuk i sedam kozlića"... brojne bajke govore o zlom vuku i uče djecu da ga se treba bojati. Vuk je od davnina simbol lukavstva i zlobe. Ali i u stvarnom životu, ta zvijer nanosi štetu ljudima ubijajući im ovce i koze.

Strah ljudi od vuka doveo je tog grabljivca na rub istrebljenja u 19. stoljeću. U posljednjih 100 godina on se polako vraća u svoja prirodna staništa. Danas u centralnoj Europi živi oko 17.000 jedinki. Vuk je zaštićen u Europskoj uniji i smije se loviti samo u izuzetnim slučajevima. Ali taj zakon je sada doveden u pitanje.

Dobar za ekosustav, loš za stočarstvo

Prema znanstvenim saznanjima, vukovi su korisni za svoju okolinu. Studije iz SAD i Kanade pokazuju da se ekosustavi u kojima vukovi žive oporavljaju kada se oni tamo ponovo nasele.

Ali nisu svi sretni zbog povratka vukova. Kako populacija raste, staništa vukova postaju bliža ljudima. Ove zvijeri ubijaju stoku i raste strah da bi mogli napasti i ljude.

U Njemačkoj to najviše na svojoj koži osjećaju poljoprivrednici u sjevernoj pokrajini Donja Saska. U razdoblju od siječnja do kolovoza 2023. godine, vukovi su tamo ubili više od 600 domaćih životinja i životinja na ispaši. To je neke poljoprivrednike navelo da sami krenu u rješavanje problem, ilegalno ubijajući vukove.

Hoće li EU promijeniti zakone?

Prije otprilike godinu dana, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen našla se središtu rasprave, nakon što je vuk na njenoj farmi u Donjoj Saskoj ubio njenog ponija Dolly. Ubrzo nakon toga, odobren je odstrel životinje s identifikacijskim brojem GV950m. Međutim, životinja je za sada uspela izbjeći lovce, dijelom i zbog sudskih odluka koje su privremeno poništile ovu dozvolu za odstrel.

Početkom rujna 2023. predsjednica Europske komisije je ponovo govorila o toj temi: koncentracija čopora vukova u nekim dijelovima Europe sada predstavlja opasnost za stoku, a moguće i za ljude. Von der Leyen je pozvala lokalne i nacionalne vlasti da „poduzmu mjere gdje god je to potrebno". Zakonodavstvo EU-a tome ne stoji na putu.

Vuk ili poljoprivreda?

Ali na Europsku komisiju raste pritisak koji bi trebao omogućiti da se u većoj mjeri olakša legalni lov na vukove. To zahtijevaju poljoprivrednici i lovci: „Potreban je brži i efikasniji odstrel vukova koji ubijaju životinje na ispaši, kao i pouzdan proces za reguliranje populacije vukova", objasnio je u kolovozu Joachim Rukwied, predsjednik Njemačke udruge poljoprivrednika. U suprotnom će, kako je istaknuo, stočarstvo nestati iz Njemačke: „Stoka na pašnjacima, goveda, ovce, koze i konji, mogla bi postati slika iz prošlosti."

S druge strane, zaštitnici prirode pozivaju EU da se drži postojećih pravila: „Vukovi su dio europskog krajobraza. Već smo ih gotovo istrijebili, sada moramo zaštititi njihovo mjesto u ekološkom sustavu", kaže za DW Fabien Quetier iz holandske organizacije Rewilding Europe.

Povratak u 19. stoljeće - zbog straha?

Devedesetih godina prošlog stoljeća, ponovno uvođenje vukova u Nacionalni park Yellowstone u Sjedinjenim Američkim Državama doprinijelo je oporavku riječnih i šumskih eko-sustava. Sve veći broj jelena i losova doveo je do oštećenja i erozije šuma. Vukovi nisu samo smanjili populaciju životinja koje stoje na njihovom jelovniku, nego su promijenili i njihovo ponašanje. Oni sada izbjegavaju doline i kanjone nacionalnog parka. Rezultat toga je da se čitava priroda Yellowstona oporavila: mnoge vrste biljaka, insekata, ptica i sisavaca, koje su se smatrale izgubljenim su se vratile, čak su se i rijeke oporavile.

U Europi su se također pojavili znakovi koji ukazuju na to da povratak vukova regulira populaciju plijena i smanjuje stres za biljke kojima se te životinje hrane: „U biti možemo reći da vukovi balansiraju eko sustave", kaže Quetier.

Vukovi izuzetno rijetko napadaju ljude. Prema izvješću organizacije za zaštitu prirode WWF, u razdoblju od 2002. do 2020. godine ukupno je zabilježeno dvanaest takvih slučajeva u Europi i Sjevernoj Americi. Međutim, Quetier strahuje da bi iracionalni strahovi mogli imati sličan utjecaj kao u 19. stoljeću: „Postoji opasnost da ponovo budu pokrenuti programi za istrebljenje. A to bi imalo strašne posljedice po prirodu." EU je sada suočena sa zadatkom da pronađe kompromis koji će zadovoljiti i vukove i eko-sustava ali i ruralne zajednice.