Vrijeme je poludjelo, najgore tek dolazi?

Ekstremne vremenske nepogode koje su u zadnjih nekoliko tjedana pogodile Zemlju začuđuju čak i znanstvenike. Ruski fizičar Vladimir Ryabinin, koji sudjeluje u istraživačkom programu o svjetskoj klimi WMO-a (Svjetske meteorološke organizacije) u Ženevi, smatra da to nije normalno te da se uzroci tih nepogoda se ne mogu točno otkriti. 

Britanski meteorološki ured nagađa da je cirkulacija zraka na području istočne Europe i Azije bila poremećena jer je 'mlazna struja' tjednima bila blokirana. Mlazna struja je atmosfersko strujanje vrlo velike brzine oko cijele Zemlje - često ga koriste zrakoplovi koji iz Amerike lete za Europu, budući da im ta struja skraćuje dužinu leta i štedi gorivo. Uobičajen tok tog strujanja je sa zapada na istok. Ali ovo ljeto mu je na put stalo stabilno područje visokog tlaka, što je dovelo do 'blokade' kako to nazivaju meteorolozi, pa je struja skrenula prema jugu. Tako je hladni zrak iz umjerenog pojasa došao do toplog vlažnog monsunskog zraka što je dovelo do olujnih nevremena u južnoj Aziji i stvorilo dodatne količine kiše.

>>Pritiskom na gumb mijenjat ćemo vremenske prilike?

Monsunske kiše nisu ništa čudno u ovo doba godine. U tropskom Pacifiku se svakih par godina izmjenjuju prirodne vremenske pojave 'El Nino' i 'La Nina'. Za vrijeme El Nina se istočni Pacifik ispred južnoameričke obale zagrije. U zapadnom Pacifiku, ispred Azije, je tada hladno. Za vrijeme La Nine je upravo obrnuto. Trenutno je Pacifik u fazi La Nine što ima utjecaja i na Indijski ocean i tamošnje monsune.

Iako su valovi vrućina i monsunske kiše trenutno iza nas, s gledišta znanstvenika je situacija još uvijek ozbiljna. Meteorološke službe planiraju skore sastanke stručnjaka u Parizu i SAD-u kako bi otkriti što je stvarno uzrokovalo ekstremne vremenske nepogode ovog ljeta te postoje li načini kako bi se takvo što u budućnosti lakše prognoziralo.

Očekuju nas češće i jače nepogode?

Znači, La Nina je prirodno pojačanje indijskih monsuna ove sezone. No što je sa globalnim zatopljenjem? Ima li ono ikakve veze s velikim požarima u Rusiji i poplavama u Pakistanu? Stručnjak Ryabinin o tome kaže: "Prema izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz 2007. godine, raste vjerojatnost da takve ekstremne vremenske nepogode budu sve češće i jače. Ovo čega smo sada svjedoci, poklapa se s tom prognozom. Smatram da se moramo pripremiti na takve redovite, vrlo intenzivne događaje."

>>Deset tisuća stabala - kako zaustaviti klimatske promjene

Val vrućine je 2003. godine zahvatio središnju Europu. Ove godine je Rusija pak doživjela apsolutne rekordne temperature. Prema predviđanjima meteorologa bi se takve ekstremne vremenske prilike trebale ponavljati svakih tisuću godina. No ti ekstremi koji se tako često ponavljaju, ne čude Heinza Wannera, direktora Istraživačkog centra za klimu Sveučilišta u Bernu. On kaže da je sve veći raspon temperatura, dakle razlika između rekordno visokih i rekordno niskih normalan. Do kraja stoljeća do takvih razlika će dolaziti sve češće.

Monsuni, poput onih koji su ove godine poharali Pakistan, bi teoretski mogli postati još jači. Na tom području istražuje fizičar Anders Levermann s Instituta za istraživanje posljedica klimatskih promjena u Potsdamu: "Kao posljedicu globalnog zatopljenja očekujemo da monsun postane jači. To pokazuju svi modeli. Količina kišnih padalina će porasti. Mjestimično kiša neće ni prestajati. Ekstremne kiše mogle bi prouzrokovati klizanje zemlje ili slično."

Izvor: Deutsche Welle