Vladine mjere za pomoć gospodarstvu donose tek kratkoročnu korist

Vladine mjere za pomoć gospodarstvu kroz državne fondove mogu donijeti kratkoročnu korist ako uspiju smanjiti nelikvidnost i usporiti rast nezaposlenosti, no bez stvarnog zaokreta u gospodarskoj politici ne može doći do oporavka gospodarstva, a nelikvidnost i nezaposlenost vratit će se u još gorem obliku, upozoreno je na današnjoj raspravi u organizaciji HR + foruma.

Ako Vlada ubrzo ne poduzme nešto ozbiljno na suzbijanju nelikvidnosti, njezina će razina skočiti na 10 posto BDP-a, a to će dodatno ubrzati rast nezaposlenosti pa ćemo uskoro, nakon što smo u siječnju prešli 300.000 nezaposlenih, imati i 400.000 ljudi na burzi rada, tvrdi ekonomski analitičar Branimir Lokin.

Slične crne prognoze čule su se i od drugih sudionika rasprave, pa tako predsjednik foruma Mato Crkvenac kaže kako privrednicima trebaju bolji uvjeti za poslovanje a krediti iz državnih fondova više djeluju kao socijalna pomoć za koju se ne zna gdje će završiti.

Analitičari su skloni mišljenju da će većina sredstava iz tih fondova biti potrošena na vraćanje starih dugova, a možda tek 20 posto će doista ići na poticanje proizvodnje i izvoza.

Ekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže kako pozitivan utjecaj na likvidnost realnog gospodarstva može biti samo kratkoročan jer bez smanjenja državne potrošnje i restrukturiranja državnih poduzeća nema rješenja problema nelikvidnosti.

Ni povećanje likvidnosti ne može potaknuti gospodarski rast, ako se ne osigura jačanje potražnje i ne zaustavi rast nezaposlenosti, ističe Šantić koji se zalaže za ukidanje tzv. kriznog poreza, povećanje neoporezivog dijela dohotka i smanjenje parafiskalnih nameta.Ključni problem je visina kamatne stope, upozorila je Katarina Bakija iz Crobenza, jer gospodarstvu trebaju jeftiniji krediti, pa bi Vladine mjere trebale ići u tom smjeru.

Kamatna stopa je visoka jer je u nju ugrađena premija rizika, a dok god je u Hrvatskoj poslovanje ovako rizično dotle će i kamate biti visoke, upozorio je član Savjeta HNB-a Boris Cota.

On je pojasnio da je središnja banka smanjenjem stope obvezne rezerve sa 14 posto na 13 posto oslobodila sredstva koja se mogu plasirati u gospodarstvo, no za početak je u tome bila oprezna.

Iako su ta sredstva namijenjena poticanju proizvodnje i izvoza, što je nekonvencionalna mjera monetarne politike, HNB nije siguran gdje će novci završiti. "Ideja je dobra no vidjet ćemo kakva će biti njezina primjena", dodao je.

I ekonomski analitičar Žarko Primorac smatra da su kamatne stope previsoke, a time banke ugrožavaju i vlastitu budućnost. I u niskoj kreditnoj aktivnosti tijekom 2009. banke su zahvaljujući oligopolnom položaju zarađivale bolje nego godinu prije, kada je kreditna ekspanzija bila na vrhuncu, kazao je.

Vidjet će se u kakvoj će banke biti poziciji za godinu-dvije, ako se nastave sadašnji trendovi - ne može biti dobro ni bankama u privredi koja tone, poput hrvatske, upozorava Primorac.

No, Zdeslav Šantić ističe kako banke ne vode gospodarsku politiku i ne mogu biti krive za strukturne probleme hrvatskog gospodarstva, za slab izvoz, za donedavni "balon" na tržištu nekretnina itd.

Saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras iznio je svoju kalkulaciju da će ove godine osobna potrošnja u Hrvatskoj pasti za 10 do 12 milijardi kuna, što će dodatno smanjiti prihode države i povećati javni dug.

Ne slažemo se s najavama ukidanja tzv. kriznog poreza uz istodobno povećanje PDV-a jer je to samo "prelijevanje iz šupljeg u prazno", kazao je Maras dodajući da bi trebalo promijeniti i model stimuliranja kupnje stana s 200 eura po četvornom metru tako da se stimulira samo kupnja stanova jeftinijih od 1600 eura po kvadratu. (hina/metro-portal)