Pohrana otpadnog CO2 više nije problem
Do 2030. pohrana plina koji je razarao atmosferu rebala bi biti samoodrživa
Hvatanje i pohrana ugljičnog dioksida koji emitiraju elektrane moglo bi do 2030. postati samoodrživa i ne zahtijevati financiranje iz državnih proračuna, što bi zemljama pomoglo da smanje ovisnost o energiji iz uvoza i ispune ciljeve vezane uz borbu protiv promjene klime na Zemlji, ističe se u najnovijem izvješću.
To je, međutim, moguće samo pod uvjetom uklanjanja prepreka tehnologiji i prisiljavanja zagađivača da u okviru shema trgovanja skuplje plaćaju svoje emisije, ističu autori studije koju je izradila konzultantska tvrtka McKinsey and Co.
Termoelektrane najveći neprijatelji okoliša
Hvatanje i pohrana ugljičnih plinova (CCS) predstavlja potencijalno najučinkovitije rješenje za smanjenje emisija iz termoelektrana, koje se ubrzano množe u zemljama poput Indije i Kine, prijeteći pregrijavanjem Zemljine atmosfere do opasnih razina.
Kompanije rade na razvoju nove revolucionarne tehnologije hvatanja i pohranjivanja CO2 u prazna plinska polja i duboke podzemne špilje, no tvornice su neodlučne po pitanju njezinog prihvaćanja jer bi svaku elektranu stajalo oko milijardu eura.
Konzultantska tvrtka McKinsey and Co. tvrdi da bi u odmakloj fazi razvoja tog sustava trošak pohrane CO2 mogao pasti na tek 30-45 eura za tonu do 2030. "Ta razina troškova učinila bi instalacije za hvatanje i pohranu ugljičnih plinova ekonomski samoodrživima, uz cijenu dozvola za emisije CO2 od 30-48 eura po toni", ističe McKinsey.
Trgovanje kvotama
Europska unija ima uspostavljenu shemu trgovanja emisijama štetnih plinova (ETS), u okviru koje se utvrđuju dopuštene razine emisija za industrije i uspostavlja sustav trgovanja licencama za emisije. Cijena ugljika na tome je tržištu u ponedjeljak iznosila oko 25 eura za isporuke u prosincu, no McKinseyevo se izvješće poziva na pet odvojenih studija financijskih institucija koje redom prognoziraju značajna poskupljenja do 2030.
"S jedne strane tehnologija hvatanja i pohrane može pružiti veću sigurnost energije, čineći izgaranje ugljena u Europi daleko ekološki prihvatljivim, te tako smanjujući ovisnost o uvoznom prirodnom plinu", ističe izvješće.
"S druge strane, potencijalno može unaprijediti povoljan utjecaj na okoliš novih oblika energije poput električnih automobila i vodika, koji bi se mogao proizvoditi iz struje temeljene na CCS-u", dodaje. (metro-portal/hina)
Novi komentar