Uz pomoć aplikacija za smartphone kradu se podaci

Facebook i WhatsApp pripadaju među najomiljenije aplikacije za smartphone. To je potvrdila i anketa među korisnicima stranica društvenih medija Deutsche Wellea. I rječnici, programi za elektronsku poštu te Google+ instalirani su na telefonima korisnika DW-a. Pri tome je posebice potreban oprez kod korištenja Facebooka i WhatsAppa, kažu stručnjaci za zaštitu podataka. "WhatsApp je vjerojatno najveći telefonski imenik na svijetu", upozorava Dirk Kuchel iz magazina Computerbild. "Oni o svakome znaju sve: gdje se nalazi, tko je on i s kim je prijatelj."

Hakeri žele podatke

Kuchel kaže da je problem kod ovog Appa to da ovaj program uzima kompletan privatni telefonski imenik i prenosi ga u sustav. "A nitko se ne pita kako oni zapravo zarađuju novac", kritizira Kuchel. App košta vrlo malo. To ni u kojem slučaju ne može pokriti troškove milijardi poruka koje iz dana u dan kruže internetom. Umjesto toga vjerojatno je da ovo poduzeće na neki način te podatke iskorištava, moguće je i prodaje, kaže Kuchel. "Na internetu danas vrijednost ne predstavlja u prvom redu novac, već podaci", kaže Kuchel.

Stručnjaci za društvene medije nisu zabrinuti samo zbog moguće zloupotrebe podataka od strane poduzeća. I hakerski napadi na smartphone i tablet-računala su sve češći. Hakeri su pronašli različite puteve za dolazak do novca zahvaljujući provaljivanju u mobilne uređaje. Oni za sebe koriste veliki kapacitet tih uređaja i uzimaju osjetljive podatke. A korisnici im često olakšavaju posao.

Brojni korisnici pametnih telefona i dalje se vrlo naivno odnose prema podacima, kaže novinar i stručnjak za internet Robin Cumpel i povlači paralelu: "Kada je uveden sigurnosni pojas u automobilima, ljudi su i tada rekli: Kakva je ovo glupost? Danas se podrazumijeva da ga koristimo."

Generacija koja odrasta uz pametne telefone morala bi se sasvim drugačije odnositi prema svojim podacima na mreži.

Drukčije stanje je kod onih koji danas imaju 35 ili 40 godina ili su još stariji. "Za njih je odnos prema pametnim telefonima u brojnim aspektima još uvijek nov."

Pri tome bi svaki vlasnik smartphonea morao voditi računa o najvećoj mogućoj sigurnosti svojih podataka, smatra Dirk Kuchel. "Postoje napadi sa svih strana. Iz kriminalnih krugova i iz ekonomske branše, koja čini da ljudi nisu svjesni da plaćaju svojim podacima, ali i od strane države." Najnoviji primjer državne krađe podataka je američka tajna služba NSA. Kako je koncem siječnja pisao New York Times ova tajna služba je iz igrice "Angry Birds" skupljala podatke kao što su primjerice starost ili spol igrača. List se pozvao na dokumente koje je otkrio bivši zaposlenik ove službe Edward Snowden. Što točno NSA radi s tim podacima nije jasno, baš kao ni što se događa s podacima vezanim uz jednu aplikaciju za džepnu svjetiljku. Ona je skinuta više od 50 milijuna puta, a mjesto stanovanja korisnika proslijeđeno je kreatoru te aplikacije, a da od korisnika nije tražena suglasnost za to. "Objašnjenje što se želi s tim podacima korisnicima nije dano", kaže Kuchel.

Sveobuhvatne zaštite za sada nema

Robin Cumpel smatra da prije svega treba biti oprezan kada je riječ o skidanju besplatnih aplikacija. "Ako jedan program košta pet eura, a u sličnoj formi kod drugog proizvođača postoji i besplatan, onda će se većina korisnika odlučiti za besplatni program", a da pri tome neće razmišljati da se može raditi o aplikaciji koja "usisava" podatke. Doduše to je, kako kaže Cumpel, moguće i kod aplikacija koje nisu besplatne, ali upravo kod besplatnih programa se mora uvijek pitati zašto ih proizvođač nudi besplatno i na koji način time u konačnici želi zaraditi novac.

Brojni proizvođači iskorištavaju naivnost vlasnika smartphonea, smatraju stručnjaci.

"Kada je riječ o korištenju WhatsApp-a moguće je da sami dodate izabrane prijatelje, a da ponuđač aplikacije pri tome ne dobije automatski cijeli telefonski imenik", savjetuje Cumpel. Stoga je njegov zaključak sljedeći: korisnici bi trebali uvijek prvo razmisliti o tome koje funkcije neka aplikacija treba da bi zaista funkcionirala. Ukoliko postoje sumnje, onda ju ne bi trebalo instalirati.

"No nitko se ne može zaštititi u potpunosti: "Apple nas štiti od golišavih fotografija i ima fobiju od golotinje", kaže Kuchel. "Umjesto toga bolje bi bilo kada bi isključili programe koji sadrže viruse." No Apple-ov sustav je još uvijek manje ugrožen virusima, nego suparnički sustav Android koji je daleko rašireniji. Prema podacima lista Computerbild aplikacije za otkrivanje virusa za smartphone ni izdaleka nisu na zadovoljavajućoj razini. Dakle, ni jedan program na tržištu trenutno ne nudi sveobuhvatnu zaštitu.