Uništavaju li se šume u Hrvatskoj protuzakonito?

Državno poduzeće Hrvatske šume u posljednje vrijeme potresaju korupcijske afere koje izazivaju razmjerno povišeno zanimanje javnosti. Tako je to uvijek s pogodovanjima u poslovanju i zapošljavanju, ako iza takvih radnji stoje političke veze i javno poznata imena. No tim je uočljivije do koje mjere izostaje pozornost nad glavnom djelatnošću ovoga konkretnog poduzeća. Hrvatske šume ipak se prvenstveno staraju o šumskim područjima i fondu i upravljanju tim prirodnim resursom. U tom kontekstu također nije nedostajalo dubioza u proteklim godinama, ali one nisu prerastale u eksplozivne afere.

Potencijala je za to svakako bilo, a u propitivanju Hrvatskih šuma prednjačila je udruga ratnih veterana i društvenih aktivista Vidra i s njom povezani tzv. Zeleni odred. Organizacije su to koje se ponajviše bave ekološkom problematikom, nadasve šumama. Vidra je u prošlom desetljeću pokrenula niz tema u tom pogledu, uglavnom zbog uništavanja zdrave šume radi interesa ulagača u bioelektrane. Takvi subjekti naime imaju pravo na povlaštenu cijenu otkupa gorive biomase, a imali su i garantiran otkup proizvedene struje. Svejedno, optužbe Vidre o devastaciji šuma nisu izazvale nikakvu posebnu reakciju vlasti, pa ni sankcije.

Lože i kad ne rade

„Zapostavljanje tog problema nije slučajno, jer su državne strukture vlasti očito inkorporirane u taj udruženi zločinački pothvat", rekla nam je Vesna Grgić, predsjednica Vidre, „što postaje više nego evidentno u aferama poput ovih koje dospijevaju u javnost u novije doba." S druge strane, ona smatra da takva pompa oko nekih slučajeva ustvari zastire srž nedjela koja se zbivaju u sjeni. Primjerice, iz Vidre upozoravaju da su elektrane na biomasu, radi dobivanja tzv. sječke za loženje, raspolagale jednom četvrtinom svih dozvoljenih sječa u državnim šumama, čak i ako - nisu radile.

„Proučili smo evidenciju nadležne državne agencije HROTE", nastavila je Grgić, „i nije bilo nimalo teško dokazati da sporne elektrane nisu radile, ali jesu sjekle šumu. Ključna reakcija na naše nalaze bilo je zabranjivanje korištenja podataka bez dopuštenja agencije. Jednostavno, dotad javno dostupne podatke učinili su pravno rizičnima za prenošenje u javnosti. Nije ih smetalo što je i takav njihov čin zapravo protuzakonit." Ista praksa je navodno zatim nastavljena kroz daljnje natječaje za dodjelu drvne mase poduzetnicima, ali sad već i onima koji još nisu ni imali svoju elektranu.

Brodovi puni trupaca za izvoz

Prema uvidu ovih aktivista, za prijavu na natječaj dovoljno je bilo imati građevinsku i energetsku dozvolu, uz navođenje roka za dovršavanje gradnje postrojenja. Tome je na ruku išla bizarna odluka da se šume tretiraju kao obnovljivi izvor energije. Dotičnim poduzetnicima je drvna masa davana u otkup po cijeni triput manjoj od tržišne. Sve za čistu energiju, dakle, ali Vidra i Zeleni odred pritom nalaze da žrtvovana šuma nerijetko skončava preko granice u vidu - zdravih trupaca. Zabilježili su i čitave brodove natovarene drvnom građom koji su iz Istre isplovljavali u međunarodne vode.

„Prijavljivali smo sve to više puta: Hrvatskim šumama, Državnoj inspekciji, Ministarstvu poljoprivrede, itd. No zatvorili su krug, štancali nam odgovore da je sve u redu. Treba imati u vidu, primjerice, da je ministrica poljoprivrede danas jedina članica skupštine Hrvatskih šuma. Prije četiri godine poslali smo i tužbu DORH-u, s gotovo tisuću stranica prikupljene dokumentacije. Bila sam pozvana i na razgovor u USKOK, ali na tome je ostalo. Sad pak komuniciramo s Europskom komisijom, pripremamo dvije nove velike tužbe. A tužile su i Hrvatske šume mene, ukupno triput", rekla nam je Vesna Grgić.

Ona smatra kako je riječ o pritisku tzv. SLAPP-tužbama, formalno za uvredu i nanošenje štete ugledu tužitelja. No njezina udruga odoljeva i podvlači crtu ispod nastale štete po javno dobro. Vidra i Zeleni odred smatraju, na osnovi svojih istraživanja, da je u protekloj samo jednoj dekadi uništeno oko 20 milijuna kubika drvne mase. Po hrvatskim cijenama, posrijedi je vrijednost od približno milijardu eura. U te njihove tvrdnje uklapa se i iskustvo Zelene akcije, najveće hrvatske organizacije za zaštitu okoliša i prirode, a koja kontinuirano i aktivno surađuje s Vidrom te Zelenim odredom.

Gdje priča staje

„Prošle godine zaprimili smo 18 prijava devastacije šuma na Zeleni telefon naše udruge", kazala nam je Jasna Šumanovac iz Zelene akcije, dodavši da sve devastacije prijavljuju Državnom inspektoratu odnosno Šumarskoj inspekciji. „Na žalost, većina odgovora koje dobijemo nakon nadzora od Šumarske inspekcije glase da 'nije bilo prekomjerne sječe', nego su 'sve radnje obavljene u skladu s godišnjim planom za tu gospodarsku jedinicu', i tu nažalost cijela priča staje. Sve sporne lokacije slali smo Zelenom odredu kako bi skupili što više podataka o prekomjernom krčenju šuma", istaknula je Šumanovac.

Ona drži kako je u pitanju ogroman problem zbog kojeg su iz Zelene akcije nastavili slati prijave ovlaštenim tijelima i ukazivati na njegove proporcije. Iz poduzeća Hrvatske šume na sve to pristižu isključivo odgovori da se radi o neutemeljenim optužbama, a tako glasi i reakcija koja je pristigla odatle na upit DW-a u ovom navratu. Prije svega, tvrdi se da Hrvatske šume sve radove gospodarenja obavljaju u skladu sa svim zakonima i propisima te najvišim međunarodnim standardima i certifikatima. Naglašava se i da je svjetsko certifikacijsko tijelo FSC® istražilo navode Vidre, pa ih konačno - odbacilo.

Puka internetska glasina

„Iako se navedena udruga diči širokom terenskom mrežom i obiljem prikupljenih informacija, kad se na terenu doista provjere tvrdnje o devastiranim površinama, uvidi se da takve devastacije ne postoje, da se bez iznimke radi o dobro obnovljenim šumama", poručili su nam iz Hrvatskih šuma, pojašnjavajući da pritom ipak „drukčije vizualno izgleda šuma stara 80 i šuma stara godinu ili dvije". Po njima, svaka je slična "informacija iz prve ruke" o pustošenju tek - „puka internetska glasina". Pokrenute sudske procese protiv Vesne Grgić nisu željeli komentirati jer još uvijek nisu okončani.

S druge strane, aktualne inkriminacije na teret odgovornih u sustavu, vezano uz Hrvatske šume, privukle su dodatnu pozornost javnosti prema tom poduzeću. Vidrine optužbe tiču se bitno veće počinjene štete, u usporedbi s onim za što se tereti šefove i dužnosnike u danas čuvenijim slučajevima. Očekivano bi stoga bilo da se neposredni efekt toga prenese i na širu djelatnost Hrvatskih šuma, te da se potpunije rasvijetle navodi aktivista koji ne odustaju od svog stajališta. Šume su Hrvatskoj i dalje jedan od rijetkih zaloga bolje ekološke situacije, mada joj očito više ništa jednoznačno ne garantira da će tako i ostati.