U EU je zrak i dalje zagađen

Čak 96 posto europskog urbanog stanovništva je bilo 2020. izloženo razinama koncentracije sitnih lebdećih čestica (PM2.5) koje premašuju preporučene godišnje vrijednosti koje je zadala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od 5 mikrograma po metru kubnom.

Pandemija koronavirusa imala je pozitivan učinak na kvalitetu zraka jer su mjere zatvaranja rezultirale manjim cestovnim, zračnim i brodskim prometom 2020., što je smanjilo emisiju štetnih plinova.

Iako se tada razina dušikovog dioksida smanjila, i to čak 70 posto u travnju 2020., opet je 89 posto stanovništva bilo izloženo razinama dušikovog dioksida većima od preporučenih vrijednosti WHO-a, ali samo 1 posto po europskim kriterijima.

Njemačka je u sredini što se tiče vrijednosti PM2.5 no ima najveću prosječnu koncentraciju dušikovog dioksida (NO2) od svih članica Europske unije.

U većim gradovima u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj su se u vrijeme 'lockdowna' razine NO2 smanjile za četvrtinu.

No, ističe EEA, kršenja standarda za kvalitetu zraka su u EU i dalje uobičajena praksa.

EEA ukazuje na veliku razliku između preporuka EU-a o PM2.5 i znanstvenih dokaza o tome kada dolazi do učinka na zdravlje.

"Podaci pokazuju razliku koja dijeli pravne norme EU-a, utvrđene većinom oko 2000. godine, i posljednje smjernice iz 2021. Svjetske zdravstvene organizacije.. utemeljene na produbljenoj analizi zadnjih znanstvenih dokaza o načinima na koji atmosfersko onečišćenje šteti zdravlju", rekao je za agenciju France presse stručnjak za kvalitetu zraka EEA-e Alberto González Ortiz.

Po njemu, revizija europskih direktiva je u tijeku kako bi se uskladile s normama koje koristi WHO.

WHO je u rujnu prošle godine izdao strože smjernice glede onečišćenja zraka.

Europska unija je u svojim politikama za osiguravanje čistog zraka u Europi odredila godišnju graničnu vrijednost za čestice PM2.5 od 15 mikrograma po kubičnom metru zraka .

Dugoročna kvaliteta zraka je u pregledniku EEA iz ljeta prošle godine bila ocjenjena kao vrlo loša ako je koncentracija čestica PM2.5 bila jednaka toj graničnoj vrijednosti ili viša od nje. U toj je kategoriji bilo pet gradova u Poljskoj, Hrvatskoj i Italiji, navodi se u izvješću.

Sitne lebdeće čestice onečišćivač su zraka s najvećim utjecajem na zdravlje u kontekstu uzrokovanja  prerane smrti i bolesti.

EEA procjena kvalitete zraka pokazala je da je izloženost sitnim lebdećim česticama 2018. prouzročila oko 417.000 slučajeva prerane smrti u 41 europskoj zemlji.