Teško naoružanje za Ukrajinu: tko što isporučuje?

Opstanak Ukrajine kao suverene države mogao bi biti odlučen u Donbasu - a pitanje je s kakvim oružjem će se Ukrajinci suprotstaviti ruskim osvajačima. Shodno tome, Ukrajina apelira na zapadne zemlje da joj isporuče teško naoružanje: samohodne haubice, višecijevne bacače raketa, ratne brodove, jurišne helikoptere i borbene avione.

U međuvremenu su gotove sve članice NATO-a isporučile barem malokalibarsko oružje, zaštitnu opremu ili municiju, ali ne i teško ofenzivno naoružanje. Prevelika je opasnost da bi Rusija to mogla shvatiti kao miješanje u rat, a samim time i kao razlog za napad na NATO. Ali zbog velike ofenzive koja trenutno traje u Donbasu, čini se da sve manje zemalja o tome brine. Brojne NATO članice najavile su isporuku različitih sustava naoružanja. Radi tajnosti, ne otkrivaju sve detalje, ali neke stvari su poznate.

SAD

SAD su do sada dale daleko najveći doprinos opremanju ukrajinske vojske. Od početka rata Washington je odobrio oko 2,5 milijardi dolara. Zahvaljujući prenosivoj protutenkovskoj raketi Javelin, ukrajinski vojnici uspeli su uništiti bezbroj ruskih tenkova. Međutim, stručnjaci kažu da ti sustavi nisu pogodni za otvorenu borbu, kakva sada predstoji.

Pentagon je prošlog tjedna priopćio da će u najkraćem mogućem roku Ukrajini isporučiti 18 haubica s 40.000 komada streljiva, 300 dronova Schwitchblade i 300 oklopnih vozila, kao i 11 transportnih helikoptera ruskog dizajna MI-17, koji po potrebi mogu biti opremljeni sustavima naoružanja, kao što su rakete zrak-zemlja. Prve isporuke već su stigle na front, a u toku je i obuka ukrajinskih vojnika za korištenje samohodnih haubica koje mogu ispaljivati projektile koje navodi GPS. Američki predsjednik je u četvrtak obećao dalju pomoć.

Za sada bez isporuke borbenih aviona

Glasnogovornik Pentagona John Kirby u utorak je rekao da je Ukrajina dobila borbene avione MiG-29 iz drugih zemalja bivšeg Varšavskog pakta. U međuvremenu je tu izjavu povukao: isporučeni su samo rezervni dijelovi kojima se oštećeni zrakoplovi mogu ponovo da se osposobiti za upotrebu.

Ipak, nastavlja se rasprava o tome trebaju li zrakoplovi MiG-29 uopće isporučeni Ukrajini iz Poljske, Rumunjske i Bugarske. Ukrajinski piloti lete i tim tipom aviona i, za razliku od zapadnih modela, njih mogu koristiti bez dodatne obuke.

Europska unija

Od početka rata EU je iz svojih sredstava izdvojila 1,5 milijardi eura, iz takozvanog mirovnog fonda, iz kojeg države članice za Ukrajinu mogu osigurati „osobnu zaštitnu opremu, komplete prve pomoći, gorivo, vojnu opremu i platforme kojima se ubojita sredstva mogu da se koriste u obrambene svrhe". Teško naoružanje, koje mnoge države članice sada žele isporučiti, se ne smije financirati iz tog fonda.

Njemačka

Njemačka vlada i dalje odbija isporučiti Ukrajini teško naoružanje Bundeswehra. Umjesto toga, Kijevu nudi protutenkovsko oružje, granate, dronove, zaštitnu opremu i streljivo. Najteže oružje u ponudi je dvanaest minobacača kalibra 120 milimetara, maksimalnog dometa od gotovo 7,5 kilometara.

Češka

Vlada u Pragu je među prvima Ukrajini obećala isporuku oružja. Još u siječnju, reagirajući tako na raspoređivanje ruskih snaga na ukrajinskoj granici, Češka je Ukrajini isporučila municiju i tenkovske granate koje odgovaraju sovjetskim sustavima naoružanja, koje mnoge zemlje bivšeg Varšavskog pakta još uvijek imaju u svom arsenalu.

Po svemu sudeći, Češka je i prva zemlja koja je Ukrajini već isporučila tenkove iz tih zaliha. I to ne samo oklopno vozilo BMP, već i više desetina borbenih tenkova T-72. Ukrajinska vojska koristi i jedno i drugo.

Poljska

Poljska je također doprinijela modernizaciji ukrajinske vojske prije rata, opskrbljujući susjednu zemlju dodatno razvijenim sustavima ruskog naoružanja, uključujući i streljivo. NATO partneri su, međutim, spriječili Poljsku da početkom ožujka Ukrajini isporuči borbene avione MiG-29. Početkom travnja Varšava je razgovarala o stacioniranju američkog nuklearnog naoružanja u zemlji. Sada je obećala dalje isporuke, uključujući i teško naoružanje, ali je suzdržanija u vezi s detaljima.

Slovenija

Slovenija bi bila spremna Ukrajini isporučiti tenkove iz sovjetskih zaliha. U zamjenu za to, Njemačka je Sloveniji ponudila oklopne transportere i izviđačka vozila Marder i Luchs. Kako prenosi agencija dpa, Slovenija traži modernije nasljednike, Pumu i Boxera, i zamjenu borbenih tenkova njemačkim Leopardom 2.

Turska

Turska je posljednjih godina Ukrajini prodala najmanje 20 borbenih i izviđačkih dronova tipa Bayraktar TB2. Iako te isporuke nisu povezane s ruskom invazijom, one su među rijetkim teškim ofenzivnim oružjem NATO-a, koje je Ukrajina već koristila.

Ostale NATO članice

Dok Italija i Francuska malo javno govore o isporuci oružja Ukrajini, druge članice NATO-a, među kojima su Belgija, Norveška i Kanada, sada najavljuju isporuku teškog naoružanja. Konkretniji je bio premijer Velike Britanije, Boris Johnson, koji govori o raketama za napade na morske ciljeve. Njegov nizozemski kolega Mark Rutte govori o oklopnim vozilima.