Svjetski dan hrane: zahtjev Saboru

16. listopada 2019. godine obilježava se Svjetski dan hrane kojemu je cilj podizanje globalne svijesti o problemima krajnjeg siromaštva, nestašice hrane i zagađenja vode kroz edukaciju ljudi i poticanje na empatiju, solidarnost i suradnju. Procjenjuje se da je u 2018. godini oko 821 milijuna ljudi na svijetu bilo pothranjeno što znači da jedna osoba od devet svakodnevno nije imala dovoljno hrane za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Glad i pothranjenost među glavnim su rizicima za ljudsko zdravlje i stvaraju više žrtvi od AIDS-a, malarije i tuberkuloze zajedno. Svake godine približno 10 milijuna djece u dobi do pet godina umire od bolesti uzrokovanih izgladnjivanjem.

Uzroci gladi u svijetu su mnogobrojni - od prirodnih uvjeta i vremenskih nepogoda do ljudskih ratova i želje za profitom. Jedan od glavnih aktualnih uzroka gladi i nestašice pitke vode u svijetu je uzgoj životinja za hranu. Na uzgoj životinja za meso, mlijeko i jaja godišnje potrošimo preko 6000 kg žitarica i 1 519 800 litara vode po osobi.

U nerazvijenim zemljama, jedna osoba konzumira u prosjeku 200 kilograma žitarica godišnje, uglavnom se hraneći direktno njima. Za usporedbu, prosječan Europljanin ili Amerikanac potroši 1000 kilograma godišnje, tako da prvo potroši skoro 90 % žitarica za prehranu životinja koje kasnije pojede.

Uzgoj životinja za mesnu i mliječnu industriju jedan je i od glavnih uzročnika klimatskih promjena. Utječe na globalno zatopljenje više nego sva prijevozna sredstva zajedno te je uzrok kontaminacije i zagađenja 50 % vode u Europi.

Klimatske promjene razlog su raseljavanja stanovništva, isušivanja i trovanja poljoprivrednih zemljišta te povećanja kiselosti voda, a njihove posljedice postaju svakim danom sve izraženije. U ovome trenutku otprilike 11 % svjetske populacije izravno i svakodnevno osjeća utjecaj klimatskih promjena.

„Zaustaviti klimatske promjene nije lako, ali je još uvijek moguće. Još uvijek moguće je sačuvati netaknuto, a zagađenom zraku, nečistim morima i iskrčenim šumama pomoći da se oporave. Još uvijek je moguće rehabilitirati planet na kojemu živimo, ali je potrebno djelovati odmah, i to u svakoj državi. Vremena za odgađanje više nema, stanje je alarmantno, a situacija se itekako tiče i Hrvatske", izjavila je Anja Mihajlović iz udruge Prijatelji životinja.

Zbog svega navedenoga, Prijatelji životinja povodom Svjetskog dana hrane odlučili su Hrvatskom saboru uputiti Zahtjev za očuvanje planeta kojom zahtijevaju da se raspravom i glasovanjem na sjednici Sabora proglasi alarmantno stanje što se tiče klimatskih promjena.

Uz zahtjev, Prijatelji životinja pokrenuli su i potpisivanje peticije za proglašenje alarmantnog stanja u Republici Hrvatskoj po pitanju klimatskih promjena.

Alarmantno stanje po pitanju klimatskih promjena već je proglašeno od državnih vlasti više od 20 zemalja svijeta. Hitno je potrebno da nadležna tijela Republike Hrvatske, uz pomoć stručnjaka i uvažavajući mišljenje javnosti, proglase alarmantno stanje te krenu donositi konkretne mjere za zaštitu, očuvanje i obnovu okoliša.

Peticija za proglašenje alarmantnog stanja od strane Hrvatskog sabora nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr gdje se nalazi i više informacija o utjecaju stočarske industrije na glad u svijetu te kako svaki pojedinac može pomoći.