Naša dobra hrana 3 – pozitivni utjecaji ekoloških modela hrane

Treća Konferencija o održivosti prehrambenog sustava pod nazivom Naša dobra hrana održat će se u subotu, 19. listopada 2019. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. U fokusu ovogodišnjeg izdanja konferencije bit će predstavljanje pozitivnih utjecaja ekoloških modela proizvodnje hrane na naše zdravlje, planet i buduće generacije.

Bogat program uključivat će brojna zanimljiva predavanja vodećih stručnjaka iz područja ekološke poljoprivrede, agroekologije, prehrambenog suvereniteta i tehnoloških inovacija održive proizvodnje hrane. Glavni gosti konferencije bit će Iain Tolhurst i Tamara Schiopu iz društvenog poduzeća i ekološkog imanja Tolhurst Organic iz Velike Britanije, koje već preko 40 godina prikuplja iskustvo i razvija znanje za ekološku proizvodnju hrane te danas kroz svoj model dostave i kratki lanac opskrbe osigurava hranu za više od 400 obitelji. Pored predavanja na konferenciji o radu svoje farme i metodama koje koriste, „Kako nahraniti ljude i planet - Agroekologija u praksi", Tolhurst Organic će dan ranije, 18. listopada u 10 sati, na Recikliranom imanju u Vukomeriću održati dodatnu radionicu vlastite Stockfree metode kompostiranja i pripreme vrta za ekološku proizvodnju s malim ekološkim otiskom i izrazito plodnim prinosima. Radionica će se sastojati od niza teorijskih i praktičnih predavanja u pet modula koji obrađuju teme agroekologije, doprinosa lokalnoj zajednici, dizajniranja vrta s rotacijom biljaka, razvoja bioraznolikosti na farmi i kompostiranja drvenom sječkom.

Među ostalim gostima koji će na konferenciji prenijeti svoja iskustva bit će Darko Znaor, neovisni agro-ekološki analitičar (Hrvatska/Nizozemska), Tankred Götsch, jedan od vodećih stručnjaka u području agroekologije i stvaranja „jestivih šuma" (video-linkom iz Švicarske) i Bruno Motik (Hrvatska) koji će govoriti o tehnološkim inovacijama i efikasnim alatima za održivu proizvodnju hrane.

Darko Znaor u svom će se predavanju „Klimatske promjene i poljoprivreda" osvrnuti na poljoprivredni sektor u Hrvatskoj u današnje vrijeme klimatskih promjena te sagledati poljoprivredu istovremeno kao njihova uzročnika i žrtvu. Zbog učestalih vremenskih (ne)prilika koje nanose ogromne gospodarske štete sektoru i smanjuju proizvodni potencijal te gospodarski prosperitet Hrvatske, prilagodba na klimatske promjene je imperativ, ali ujedno i jedan od ključnih izazova poljoprivredne proizvodnje. No, program ruralnog razvoja RH 2014-2020., primjerice, nema niti jednu mjeru koja je prvenstveno usmjerena na izgradnju humusa - višestruko korisnu mjeru poboljšanja plodnosti tla, mitigacije stakleničkih plinova i prilagodbe na klimatske promjene. U izlaganju će biti prikazan upravo potencijal biološko-dinamičke i ostalih vidova ekološke i regenerativne poljoprivrede u borbi protiv i prilagodbi na klimatske promjene.

Jestive šume - Sintropično agrošumarstvo naziv je predavanja koje će održati Tankred Götsch iz Švicarske, koji je zajedno s Ernstom Götschom utemeljitelj sintropijske poljoprivrede (engl. Syntropic agriculture), poljoprivredne tehnike koja oponašanjem prašume stvara izuzetno stabilne i izdašne poljoprivredne ekosustave koji ne zahtjevaju eksterne inpute. Poznati su po svom radu u Brazilu gdje oponašanjem prašume uspostavljaju produktivne poljoprivredne sustave koji su održivi na svim razinama. Sintropijska poljoprivreda postiže veće prinose od konvencionalne ili klasične ekološke poljoprivrede, povećava bioraznolikost ekosustava što ga čini stabilnijim i otpornijim, gradi imunitet ekosustava, a umjesto degradacije tla, ovakav oblik poljoprivrede gradi tlo koje postaje sve plodnije iz godine u godinu. Uz sve to, sintropijska poljoprivreda moćan je alat za pohranu ugljika i borbu protiv jednog od najvećih problema današnjice - klimatskih promjena, potpuno je samoodrživa te tržišno konkurentna zbog niskih ulaznih troškova.

U predavanju „Tehnološki suverenitet u poljoprivredi" Bruno Motik razmatrat će načine kako visokotehnološka rješenja približiti pokretu održive i regenerativne poljoprivrede, kako organizirati lokalnu proizvodnju poljoprivrednih uređaja te kako ujediniti inteligenciju prirode s umjetnom inteligencijom s ciljem stvaranja plodnih, regenerativnih ekosustava koji pohranjuju atmosferski ugljik u tlo stvarajući ga sve plodnijim. Također, istraživat će što znače pojmovi „open source" i „appropriate technology" u modernom poljoprivrednom kontekstu.

Uz predavanja, u sklopu konferencije bit će predstavljen i projekt Growing Growers, kao i mladi poljoprivrednici iz Hrvatske koji u njemu sudjeluju - OPG Lucija Vuković i OPG Goran Vrabec - te će biti održan okrugli stol o zaštiti lokalnog sjemena i novoj EU Uredbi za ekološku proizvodnju (2018/848) na kojem će sudjelovati: Goran Jukić, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku, Vesna Samobor, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Fulya Batur, Arche Noah (Austrija) i Matteo Pettiti, Rete Semi Rurali (Italija).

Konferencija će se održati u 6. paviljonu Agronomskog fakulteta u Zagrebu u Svetošimunskoj cesti 25 (Dvorana 6, 1. kat), od 9:30 do 17:30 sati, a ulaz na konferenciju je slobodan. Gosti iz inozemstva predavanja će držati na engleskom jeziku.

Konferenciju Naša dobra hrana 3 organizira Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG), u suradnji s Agronomskim fakultetom i Hrvatskim agroekonomskim društvom, a podržava Rosa Luxemburg Stiftung.

Detaljan program konferencije dostupan je na web i FB stranici ZMAG-a.