« Svijet
objavljeno prije 2 godine i 6 mjeseci
POLITIKA

Svijet se i dalje naoružava

Širom svijeta su se izdaci za obranu nešto povećali u odnosu na prethodnu godinu. Ali postoje i iznimke, objašnjava u intervjuu za DW Pieter Wezeman s Instituta za mirovna istraživanja u Stockholmu

Utrka u naoružanju ne prestaje
Utrka u naoružanju ne prestaje (Arhiva)
Više o

naoružavanje

,

kontrola naoružanja

DW: Gospodine Wezeman, u izvještaju za 2017. godinu Štokholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI) ustanovio je blago povećanje vojnih izdataka. Navodi se da je u svijetu za vojne svrhe izdvojeno 1,739 bilijuna dolara - 1,1 posto više nego 2016. godine. Je li to puno ili malo?

Pieter Wezeman: Ako se uzmu u obzir statističke nepreciznosti i činjenica da podaci nikada nisu apsolutno pouzdani, onda se može reći da se radi o blagom povećanju. Ali jasno je da su se vojni izdaci globalno stabilizirali na vrlo visokom nivou. Na regionalnom nivou uočavamo znatne razlike...

Na primjer u Kini. Tamo su vojni izdaci povećani za 5,6 posto, na ukupno 228 milijuna američkih dolara.

Da, ali to prati krivulju povećanja izdataka u posljednjih dvadeset godina. Vojni izdaci tamo prate rast bruto društvenog proizvoda. Dakle, nije riječ o nekom posebno dramatičnom razvoju. Kina je u svijetu na drugom mjestu po izdvajanjima za vojsku. Ipak, to je daleko iza najvećeg investitora, SAD, ali i daleko ispred ostalih zemalja koje slijede iza nje.

Što nam to govori o političkim ambicijama Pekinga?

Kina je jako velika zemlja s jako velikom privredom. Kina ne želi biti velesila samo u regiji, već i globalno. Ima velike ambicije i to se odražava i na vojne izdatke.

Spomenuli ste SAD kojije također povećao izdatke. On više ulaže u svoju vojsku nego idućih sedam zemalja na listi zajedno. Što to znači?Predsjednik Donald Trump je već progurao povećani budžet - iako je bilo velikih protivljenja. U SAD-u postoje vrlo utjecajni glasovi koji traže smanjenje izdataka za vojsku. Ali Trump se ipak uspio izboriti. I idućih godina može se očekivati povećavanje izdataka.

Posebno velikeizdatke na vojsku nalazimo i na Bliskom istoku. Tamo je sedam od deset zemalja čija su izdvajanja za vojsku najviša u odnosu na bruto domaći proizvod. Tu su Oman, Saudijska Arabija i Kuvajt, ali i Jordan, Izrael i Libanon. Kako ocjenjujete razvoj u toj regiji?

Saudijska Arabija, Ujedinjeni Emirati i Katar su spremni jako velike udjele svog BDP-a izdvajati za vojni proračun. Saudijska Arabija dobrih deset posto. To pokazuje kako te zemlje gledaju na svoj položaj u regiji. U slučaju Saudijske Arabije brojke pokazuju i da ta zemlja motri glavnog konkurenta - Iran. Ratovi u Siriji i Jemenu uz to pokazuju da te zemlje ne povećavaju samo svoje izdatke, već i da su spremne upotrebiti kupljeno oružje za svoje ciljeve. Sa druge strane Iran ulaže relativno male vote za vojsku. Ali to se može promijeniti. Iran bi zapravo htio povećati svoje izdatke, ali njegova gospodarska situacija to trenutno ne dozvoljava.

Afrički kontinent bilježi minimalno smanjenje izdataka za vojsku, naime za pola posto. Kako to objašnjavate?

Postoje vrlo različiti razlozi. Angola je smanjila izdatke. Razlog za to je smanjenje cijene nafte, koje naravno pogađa Angolu. To se može reći i za neke druge afričke zemlje, koje su ovisne o prihodima od nafte. Ali u nekim zemljama su se izdaci povećali, recimo u Sudanu. Borbe između vladinih snaga i pobunjenika su se intenzivirale.

Europske zemlje time reagiraju na događanja koja se doživljavaju kao prijetnja, prije svega na situaciju u Ukrajini. Rusija je doista u zadnjih deset godina znatno povećala vojne izdatke. Zbog toga se europske zemlje osjećaju primorane učiniti isto - poput Poljske. I NATO je u regiji povećao broj vojnika. Ipak treba reći da Rusija trenutno ne povećava izdatke, čak su i manji u odnosu na prethodnu godinu. Te brojke treba više imati u vidu kada se u Europi raspravlja o povećanju budžeta za obranu. Moglo bi se čak i postaviti pitanje je li sada pravi trenutak da se vlastiti izdaci za vojsku smanje - kako bi se pokazalo da postoji volja za rješavanje prijepora i na drugačiji način.U srednjoj Europi su izdaci za vojsku porasli za 12 posto, u zapadnoj Europi za 1,7 postoIma li to veze s osjećajem ugroženosti od strane Rusije?

*Pieter Wezeman je vodeći znanstvenik studijskog programa "Transfer oružja i izdvajanja za vojsku" na Međunarodnom institutu za mirovna istraživanja (SIPRI) u Stockholmu.

Piše: Kersten Knipp/DW
03.05.2018. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh