Svijet na nogama, Hrvati šute i trpe poskupljenja

Kriza prouzročena vrtoglavim rastom cijene nafte doseže vrhunac diljem Europe i Azije.
Nakon što su krajem prošlog mjeseca svoje nezadovoljstvo iskazali ribari u Portugalu i Italiji, u Španjolskoj uz štrajk podijelili besplatno 20 tona ribe, a u Belgiji se tijekom demonstracija sukobili s policijom, red za iskazivanje nezadovoljstva preuzeli su vozači kamiona.

Blokada prometnica

Najkritičnije stanje je u Portugalu i Španjolskoj, u kojima su dva vozača nesretnim slučajem izgubila život, te Francuskoj. Štrajk nekoliko desetaka tisuća vozača kamiona sve više izaziva strah od moguće nestašice zaliha hrane i goriva. Ipak, čini se da je najkritičnija situacija u Španjolskoj u kojoj je nekoliko ključnih prometnica blokirano, baš kao i španjolsko-francuska granica. Sve to prouzročilo je duge redove ispred španjolskih i portugalskih samoposluga zbog sumnje u nestašicu hrane u roku od nekoliko dana. Nezadovoljni porastom cijene  goriva od 20 posto tijekom ove godine, a 35 posto u posljednjih godinu dana, španjolski vozači kamiona započeli su štrajk u koji se uključilo 90 tisuća vozača. Poduzeli su radikalne mjere, porazbijali su svjetla i stakla na kamionima vozača koji su se oglušili o štrajk. Zbog toga se stvorila kolona kamiona duga osam kilometara na francuskoj strani granice.

U Francuskoj pak, na graničnom prijelazu kod gradića Perthusa vozači su kamionima zapriječili prijelaz u Španjolsku. Čak 200 kamiona usporilo je promet prema Bordeauxu. Oni traže da vlada dozvoli popust na kupnju dizel-goriva vozačima kamiona.

Ne miruje ni Azija. Pod pritiskom nemira vlade Malezije, Indije i Indonezije povećale su subvencije za gorivo i tako ublažile rast cijena. Tek ustoličeni predsjednik Južne Koreje našao se na mukama. Njegova politika već je izazvala masovne prosvjede, a štrajk su najavili i vozači kamiona. U Kašmiru je policija koristila vodene topove ne bi li rastjerala, ni više ni manje, nego vladine službenike koji su demonstrirali zbog porasta cijena goriva.

Kontra europske prakse

I dok diljem Europe i Azije  traju demonstracije zbog divljanja cijena nafte, u Hrvatskoj vlada prava bonaca. Kao po defaultu svaka dva tjedna, utorkom u ponoć, Ina obavještava puk o, u prosjeku, petpostotnom povećanju cijena naftnih derivata. Potom se javlja HEP s povećanjem cijene struje od 54 posto, a slijedi poskupljenje kruha, mlijeka, mesa... Ubrzo Vlada saziva povjerenstvo za praćenje cijena, sindikati se stidljivo javljaju priopćenjima, a Hrvati po novčaniku love i ono malo kuna za plaćanje sve većih cijena režija.

Suprotno europskoj praksi, u Hrvatskoj se ne događa narod, niti Vlada, poput onih u svijetu, subvencijom ruši cijene energenata.  Za razliku od drugih, hrvatska Vlada, točnije premijer Sanader naglašava da tržište ima svoje zakonitosti na koje se ne može intervencionistički utjecati.