Sve više vegana – šansa za poljoprivredu?

Tko se boji kobasice bez mesa? Među onima koji su skeptično gledali na sve veći broj prehrambenih proizvoda koji zamjenjuju meso su bili i poljoprivrednici. No i među njima se nakon desetak godina probila spoznaja da od ovog trenda mogu profitirati. „Što mislite otkuda dolaze sastojci koji su potrebni da bi se proizvela veganska kobasica ili bezmesno mljeveno meso? Od poljoprivrednika, naravno", kaže predsjednik Udruge njemačkih poljoprivrednika Joachim Rukwied.

Šansa za poljoprivrednike

U međuvremenu su se mnogi njemački poljoprivrednici preorijentirali na uzgoj biljaka koje se koriste u veganskoj industriji: slanutak, soja ili zob. „Mi isporučujemo kvalitetne lokalne sirovine koje se prerađuju u namirnice koje su u trendu", kaže Rukwied. On doduše ne kaže smatra li vegansku boom trenutnom modom ili trajnom promjenom načina života. Neki njegovi kolege, poput ministarstva poljoprivrede savezne pokrajine Baden-Württemberg se još uvijek bore za stočarski lobi. Tako su nedavno žestoko kritizirali namjeru grada Freiburga da u menze u vrtiće i škole uvede isključivo vegetarijansku prehranu. Grad je doduše tvrdio kako to ne radi iz „ideoloških" razloga nego jednostavno zbog troškova i činjenice da je dobro meso još mnogo skuplje nego dobro povrće.

Više veganskih nego „pravih" kobasica

Iako se ne može zaista govoriti o trendu ako se uzme podatak da je u Njemačkoj od 83 milijuna stanovnika oko 1,3 milijuna veganaca, prehrambena industrija je već odavno otkrila potencijal ove publike. Jedan od najpoznatijih njemačkih tvrtki za suhomesnate proizvode, Rügenwalder Mühle je još 2014. započela s proizvodnjom bezmesnih hrenovki i pašteta. „U početku su nam se naravno smijali, ali u međuvremenu više nitko ne ignorira ovaj segment tržišta", kaže glasnogovornica poduzeća sa sjevera Njemačke Claudia Hauschild. 2021. je po prvi put prodala više veganskih nego mesnih kobasica, salama i pašteta. 2018. je udio veganskih proizvoda još iznosio 27 posto. Hauschild u ovome vidi „temeljni i dugoročni razvoj".

Miješana prehrana

Iako je, kako je nedavno pokazala jedna studija Heinrich Böll zaklade, tipični njemački vegan mlađi od 30 i živi u gradu, veganski proizvodi su našli svoj put do polica samoposluživanja i u najudaljenijem kutu Njemačke. U velikim gradskim središtima poput Berlina ili Kölna veganski restorani i zalogajnice su donedavno bili iznimka. Sada na novotvorene restorane veliki dio otpada na one koji nude isključivo prehranu bez namirnica životinjskog porijekla. I industrija užurbano traži za novim proizvodima i često baca oko na Daleki istok ili Kaliforniju gdje je veganska tradicija mnogo dulja: kozice napravljene od algi, burgeri od graha ili sir od oraščića. Mnogi od ovih proizvoda okusom neodoljivo podsjećaju na „originale".

Nutricionisti procjenjuju da ima sve više onih koji ne razmišljaju crno-bijelo nego dio prehrane zamjenjuju veganskim namirnicama. „Dobar je korak ako tu i tamo mljeveno meso za bolonjeze zamijenimo sojom ili u sendvič stavimo humus i rajčicu umjesto salame", savjetuje nutricionistica Anna-Lena Klapp iz organizacije Proveg. „Sve je stvar privikavanja", zaključuje.