Svaki Hrvat godišnje proizvede 295 kg komunalnog otpada

U Hrvatskoj ne postoji sustavno gospodarenje otpadom, zaključeno je na današnjoj tribini SDP-ova Savjeta za zaštitu okoliša na temu "Gospodarenje otpadom u RH".

"Još uvijek negospodarenje otpadom najveći je problem u zaštiti okoliša u Hrvatskoj", istaknula je predsjednica SDP-ova Savjeta Mirela Holy, upozorivši da Hrvatska baš u području gospodarenja otpadom najviše zaostaje za standardima EU.

Kao jednu od najznačajnijih prepreka da sustav gospodarenja otpadom konačno zaživi označila je pogrešnu odluku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je, kazala je, pokrenuo sanaciju i zatvaranje odlagališta prije nego je uspostavljen ijedan centar za gospodarenje otpadom. "Postavlja se pitanje kako će se zbrinjavati otpad nakon što se saniraju i zatvore sva odlagališta", kazala je.

Holy je rekla da županije, gradovi i općine ne žele takav centar na svom području zbog dosadašnjih loših iskustava s odlagalištima otpada, ali i naglasila da bi moderni centri trebali biti od velikog interesa za lokalnu zajednicu, te da s tom činjenicom treba javnost i upoznati.

Upozorila je i na "opću nezainteresiranost" za smanjenje količina otpada, kako kod državne i lokalnih vlasti, tako ni među građanima, kod kojih, ustvrdila je, i dalje ne postoji svijest o potrebi selektivnog zbrinjavanja otpada, odnosno odvajanja. To se, naglasila je, neće ni promijeniti dok komunalne inspekcije neće imati ovlast novčano kažnjavati takve građane.

Količina otpada po stanovniku raste

Na tribini su iznijeti podaci po kojima svaki stanovnik godišnje proizvede oko 295 kilograma komunalnog otpada (u Zagrebu oko 350 kilograma), a procjenjuje se da će količina otpada po stanovniku rasti približno 2 posto na godinu.

I pomoćnica pročelnika zagrebačkog Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Sandra Tucak Zorić ocijenila je da bez gradnje centara za gospodarenje otpadom neće biti ni sustavnog gospodarenja otpadom.

Kao najveći je problem označila nepostojanje lokacija za građevine i uređaje za gospodarenje otpadom, prije svega centara, ali i za spalionica, reciklažnih dvorišta (u Zagrebu ih ima sedam), a nedostaje i kontejnera (ima ih 4150).

Najavila je zahtjev da se produlji rad odlagališta Prudinec na Jakuševcu, čije je zatvaranje predviđeno do kraja ove godine, i to barem do 2018. do kada se predviđa gradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Odbacila je prozivke da u Zagrebu nema reciklaže otpada, istaknuvši da se razina reciklaže kreće oko 25 posto, a u idućih se pet godina planira dosegnuti oko 50 posto. Tucak Zorić upozorila je i na problem tzv. divljih odlagališta, kojih u Zagrebu svakodnevno egzistira barem 300, a na kojima više od trećine volumena čine građevni i glomazni otpad. "To je nedopustivo", poručila je.(hina/metro-portal)