Sva dobra djela vam neće pomoći kad jednom pogriješite

Izvanredno ponašanje i dobra djela donijet će vam poštovanje i divljenje drugih, ali od njih nećete imati koristi u slučaju da jednom zastranite. U novom istraživanju, opisanom u Časopisu za eksperimentalnu društvenu psihologiju, sudionici su odgovarali na niz pitanja vezanih za stvarne životne scenarije moralnih pogrešaka, od krađe novca do ozljeđivanja drugih ljudi. Rezultati su pokazali da uopće nije važno koliko ste prije bili dobri i plemeniti prema drugima, jar ako jednom pogriješite, od drugih ćete dobiti gotovo identičnu količinu osude, nerijetko i više nego osobe koje se uopće nisu smatrale dobrima i moralnima.

„Ljudi bi mogli biti puno stroži prema nekome poput Dalaj Lame nego prema nekome tko je sasvim nepoznat", kazao je Kurt Gray, izvanredni profesor psihologije pri Sveučilištu Maryland koji je proveo istraživanje s kolegom profesorom i psihologom Danielom Wegnerom sa Harvarda. Zanimljivo, oni koji su često okrivljavani i osuđivani u prošlosti, za svoje nove prijestupe ne primaju jednako veliku osudu drugih ljudi, dodao je Gray, a navodi se u priopćenju Sveučilišta Maryland.

„naše istraživanje sugerira da moralnost nije nešto poput kozmičke banke u koju možete položiti sva dobra djela koja ste počinili i podignuti ih po potrebi kako biste neutralizirali loša djela", zaključuje Gray, koji inače vodi Laboratorij za umnu percepciju i moralnost pri spomenutom Sveučilištu.

Ljudi zanemaruju prošla 'herojska' djela, pa čak ih znaju pridodati kad vas osuđuju za pogreške. U psihološkom smislu, linija koja razdvaja heroja i zločinca vrlo je tanka, dok je granica između zločinca i žrtve ogromna. Drugim riječima, heroji i dobrotvori lakše postaju zločinci, dok je puno teže žrtvu percipirati kao zlotvora, kazao je na kraju Gray.