« Svijet
objavljeno prije 29 dana i 4 sata
TUŽNO

Sukobi i klimatske promjene potiču glad

Nijedan čovjek na svijetu ne mora biti gladan jer hrane ima dovoljno, pokazuje novi indeks gladi, no još uvijek gladuje 822 milijuna ljudi

Tužne posljedice
Tužne posljedice (Arhiva)
Više o

sukobi

,

klimatske promjene

,

glad

Doba vijest glasi: posjedujemo znanje i tehničke i financijske mogućnosti da iskorijenimo glad širom svijeta.

"Od 2000. godine su na globalnoj razini postignuti sukcesivni napreci u smanjenu gladi koja je širom svijeta smanjena za 32 posto", naglašava Fraser Patterson iz Svjetskog programa hrane. "Vidimo napredak u skoro svim zemljama svijeta, svim regijama", kaže on. Fraser Patterson je šef organizacije Svjetski program za hranu koja u uskoj suradnji s partnerskom organizacijom Concern Worldwide svake godine objavljuje indeks i izvještaj o gladi u svijetu.

I dok 2016. godine nigdje nije vladala takva glad da bi stanje u nekoj zemlji bilo označeno kao alarmantno, od 2017. godine je glad u Srednjoafričkoj Republici ponovo markirana crvenom bojom. Opća situacija, kada je riječ o hrani, zastrašujuća je u ovoj zemlji rastrganoj oružanim sukobom. Pothranjenost je tu više pravilo nego iznimka. Svako osmo dijete umire prije svog petog rođendana. Djeca koja prežive su premala za svoj uzrast, pate od iscrpljenosti i usporenog rasta. Na temelju ova četiri faktora glad u Srednjoafričkoj Republici je klasificirana kao najteža.

U četiri druge zemlje situacija je ocijenjena kao vrlo ozbiljna: u Čadu, Madagaskaru, Jemenu i Zambiji. 43 od ukupno 117 zemalja obuhvaćenih indeksom su u kategoriji "ozbiljno". Sveukupno, prema izvještaju, širom svijeta 822 milijuna ljudi pati od gladi. To je svaki deveti čovjek na svijetu. Prije tri godine taj broj je bio ispod 800 milijuna.

"Prije svega dva faktora igraju ulogu kod povećanja broja gladnih u protekle tri godine: jedan je djelovanje klimatskih promjena, ali i sve veći broj oružanih sukoba širom svijeta", kaže Patterson u razgovoru za DW. Ratovi i oružani konflikti trebaju politička rješenja, a skupine koje su najteže pogođene klimatskim promjenama podršku kako bi im se prilagodile, kaže on.

Svjetski indeks gladi se objavljuje od 2006. godine. Od početka devedesetih godina su se širom svijeta udvostručile vremenske nepogode, kaže Patterson. On kaže da su one dovele do gubitka žetve zbog suše, poplava, erozije tla i oluja. Klimatskim promjenama su, prema njegovim riječima, najgore pogođene najsiromašnije zemlje gdje je glad ionako najveća i gdje ne postoji socijalno osiguranje.

I još jedna posljedica klimatskih promjena povećava glad, upozorava Patterson: "Veće koncentracije CO2 u atmosferi vode do smanjenja hranjivih sastojaka u usjevima, premalo je proteina, cinka ili željeza." Prije svega su, prema njegovim riječima, lošijom prehrambenom vrijednošću pogođene osnovne životne namirnice poput pšenice, riže, kukuruza i soje. "To najviše pogađa najsiromašnije jer su te žitarice za njih najvažnije u prehrani", kaže Patterson.

Klimatski aparthejd

Philip Alston, specijalni izvjestitelj UN-a o ekstremnom siromaštvu i ljudskim pravima, to naziva "klimatskim aparthejdom". "Riskiramo da dođemo u situaciju klimatskog aparthejda gdje si bogati mogu priuštiti bijeg od pregrijavanja, gladi i konflikata dok ostatak svjetskog stanovništva mora patiti zbog klimatskih promjena", rekao je Alston prilikom objavljivanja njegovog izvještaja o ekstremnom siromaštvu i ljudskim pravima.

Izvještaj je u ljeto 2019. godine podnesen Vijeću za ljudska prava UN-a. Ovaj neovisni stručnjak za međunarodno pravo i ljudska prava je u svom izvještaju kritizirao to da postoje, doduše, obećanja na političkoj razini kada je riječ o klimatskim promjenama, ali da nema temeljnih promjena u sustavu.

"Klimatske promjene ugrožavaju budućnost ljudskih prava. One prijete da svi postignuti napreci u proteklih 50 godina u pogledu razvoja, zdravlja i borbe protiv siromaštva budu poništeni", navodi Alston u svom izvještaju. On polazi od toga da će i u najpovoljnijem slučaju, a to je da do 2100. godine globalno zagrijavanje bude smanjeno na 1,5 Celzijevih stupnjeva, posljedice biti zastrašujuće. "Stotine milijuna ljudi će biti izloženo gladi, bijegu, bolestima i smrti", navodi on u svom izvještaju.

Politički razlozi

Glad prije svega ima razloge, kaže Philipp Mimkes iz FIAN-a, međunarodne Mreže za ljudsko pravo na hranu. "Glad nije sudbina", stoji na web stranici ove mreže.

"Ako pogledate sadašnji trenutak: danas postoji znatno više hrane po osobi nego prije 20,30, 40 godina", naglašava Philipp Mimkers, šef FIAN-a za Njemačku. "To znači da mi u principu nemamo problem manje proizvodnje, već imamo problem raspodjele", kaže on.

I Fraser Patterson iz Svjetskog programa hrane smatra da je glad uzrokovana problemom preraspodjele. Ako sada ne budemo odlučno djelovali postoji opasnost da se broj gladnih i dalje poveća, kaže on: "Siromaštvo je i ostaje osnovni problem gladi u svijetu. Često ljudi pate zbog gladi ne zato što nema hrane na licu mjesta, već zato što je hrana koja je tu jednostavno preskupa i ne mogu si ju priuštiti."

Piše: Helle Jeppesen/DW
17.10.2019. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh