Studijske programe treba odobravati prema državnim interesima

Nezadovoljni što se u Hrvatskoj osniva prevelik broj različitih studijskih programa i visokoškolskih ustanova, a da se pritom ne vodi računa o strateškom interesu hrvatske države, svi su saborski klubovi danas ukazali na nužnost bolje komunikacije gospodarstva, Vlade i obrazovnih institucija.

Razočaran što saborskoj raspravi o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u 2008. ne nazoči nitko iz resornog Ministarstva obrazovanja, SDP-ovac Gvozden Flego rekao je kako se iz izvješća, koje je "kritično i samokritično" vidi da Nacionalno vijeće nije uspjelo ispuniti neke od svojih osnovnih zadaća - strateškog promišljanja o potrebama hrvatske države.

Previše se bavilo tehnikalijama, a ne strateškim promišljanjem kako privući studente da studiraju, kako osigurati stimulativne mjere za deficitarne struke u ovom trenutku, kao i za struke koje će nam nedostajati za nekoliko godina, rekao je.

"Potrebno je izraditi projekciju kadrovskih potreba Hrvatske u idućih četiri-pet godina", naglasio je Flego rekavši da SDP neće podržati izvješće.

Na inflaciju dopusnica za različite vrste studije upozorio je i HDZ-ovac Krešimir Ćosić. Statistički podaci pokazuju na fenomen da Hrvati žele učiti, ali, kad se zagrebe ispod površine, kaže HDZ-ovac, postavlja se pitanje ne radi li se tu ipak o tome da od učenja više vole diplome.

Puko umnožavanje različitih vrsta studentskih programa samo dodatno troši resurse, upozorio je Krešimir Ćosić ustvrdivši ustvrdio kako prevelik broj studijskih programa bez jasnih strateških kriterija o potrebnom profilu stručnjaka u određenoj lokalnoj sredini, odnosno cijeloj zemlji, dovodi u pitanje stratešku konkurentnost Hrvatske.

Jednak stav ima i Miljenko Dorić iz HNS-a koji upozorava da se od prošlogodišnjeg izvješća ništa nije promijenilo.

"Je li u Nacionalno vijeće od Vlade ikad dobilo podatak koliko će u idućih 10 do 15 godina Hrvatska trebati liječnika? Vjerujem da nije dobilo nikad. Tako je bilo prošle godine, tako je i danas. To se zove sramota", ustvrdio je HNS-ovac.

Kako smo mogli dozvoliti da se otvori toliki broj sveučilišta, a da nismo utvrdili koje su stvarne potrebe hrvatskog gospodarstva, upitao je i upozorio na nužnost bolje komunikacije gospodarstva, Vlade i obrazovnih institucija.