Stručnjaci predviđaju: Hrvatska će 2050. imati najmanje mirovine u EU

Ne reformira li Hrvatska pod hitno (još jednom) svoj mirovinski sustav, odnos će prve mirovine i posljednje plaće sa današnjih ionako niskih 55 posto do 2050. godine pasti na svega 38 posto, što će biti najniža relativna razina mirovine u cijeloj Europskoj Uniji, rezultat je istraživanja, piše Hina.

Rezultati studije "Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj" pokazali su i da problem niskih mirovina iz prvog i drugog stupa ne proizlazi iz drugog mirovinskog stupa, odnosno sustava kapitalizirane štednje, već iz načina obračuna mirovine iz prvog stupa, istaknuo je voditelj projekta Danijel Nastić na današnjom predstavljanju istraživanja.

Uvođenje drugog stupa, ističe, nije izvor problema u mirovinskom sustavu već je do razlika u iznosima mirovina doveo dodatak na mirovinu od 27 posto koji ostvaruju samo osiguranici prvog stupa, pa na smanjenje te razlike neće dugoročno značajno utjecati ni mogući veći priljev novca u mirovinski fond.

Istraživači smatraju da problem proizlazi iz formule određivanja osnovne mirovine koja je isuviše restriktivna pa se zaostajanje tzv. dvostupanjskih mirovina može smanjiti tako da se dodatak iz prvog stupa proširi na sve umirovljenike, što pak predstavlja značajnu financijsku stavku za državu.

Drže da je potrebno tražiti dugoročna rješenja za sustav a ne prigodna do kakvih dolazi uoči parlamentarnih izbora. Rješenja trebaju sadržavati konkretne mjere za rješenje postojećeg stanja u sustavu koji, uz negativne gospodarske i demografske pokazatelje, doživljava, kako je istaknuo prof. Vlado Puljiz, i nervozne i iznuđene reakcije koje dugoročno neće donijeti ništa dobra, poput one da se omogući povrat u prvi stup svima koji su se dobrovoljno opredijelili za drugi stup.

U osiguranju primjerene mirovine, koja će omogućiti održanje dostignutog standarda nakon umirovljenja te fiskalnu stabilnost sustava za koju je zadužena država, teret će ubuduće, napomenuo je Nastić, morati podnijeti i građani dužim prosječnim radnim vijekom, dodatnom štednjom a možda i plaćanjem viših doprinosa za obvezni mirovinsko osiguranje.