« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 5 dana i 2 sata
ZNTE LI?

Što o vama govore IQ testovi?

Mnogi misle da IQ test govori o inteligenciji čovjeka, no njime se mjeri tek sposobnost shvaćanja apstraktne logike, ne i niza drugih stvari koje čine ukupnu inteligenciju, kažu stručnjaci

Što je zapravo IQ?
Što je zapravo IQ? (Arhiva)
Više o

iq test

Znate li koliko je vaš kvocijent inteligencije (IQ)? Je li 120, ili 91 i što uopće te brojke govore o vama? I je li uopće moguće odrediti inteligenciju neke osobe putem testa, odnosno utječe li na to i koliko pitanje tko je sastavljao taj test?

Pitanja su to koja si mnogi često postavljaju, pa je zanimljivo vidjeti odgovore dvoje inteligentnih stručnjaka o tome, u kratkom BBC-ovom 'Vodiču o kvocijentu inteligencije'.

IQ se počeo pratiti zahvaljujući Francuzu Alfredu Binetu, kojeg je Vlada zamolila da osmisli i razvije test koji će pokazati je li ljudima potrebna pomoć oko edukacije. Kasnije se taj test počeo umnožavati pod imenom 'test inteligencije'.

Tom se nazivu protivio i sam Binet, koji je kazao da to nisu testovi inteligencije, nego svojevrsni test određenih sposobnosti, kaže dr. Gavin Evans, predavač na Birkbeck koledžu.

"Dakle, Binet je osmislio testove koji su kasnije postali testovi za mjerenje IQ-a i predstavljaju način mjerenja nečije inteligencije na skali od 1 do 100", kaže dr. Bonnie Evans, sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu. Ono što se kasnije dogodilo, dogodilo se s druge strane Atlantika, kada su te testove usvojili američki psiholozi. Oni su odlučili da je IQ urođen, da se s njime rađamo i ne postoji ništa čime ga možemo promijeniti. Oni su utvrdili i da različite etničke i socijalne grupe stanovništva imaju različit urođeni IQ.

Kako su 1915. novi imigranti pristizali u SAD, trebali su ispunjavati test.

Pokazalo se da Aškenazi, Židovi koji potječu iz Sjeverne, Srednje ili Istočne Europe, imaju veću učestalost nižih rezultata, zbog čega su ih obeshrabrivali i nastojali spriječiti useljavanje. S druge strane, ljudi iz nordijskih zemalja imali su češće viši rezultat, njih su ohrabrivali kad bi podnijeli zahtjev za useljenje.

Takav pristup istraživača koji su provodili rane testove u SAD-u kasnije je odlučno odbačen. Zanimljivo je da su Aškenazi u vrijeme Prvog svjetskog rata imali relativno slabe rezultate na tim testovima, dok su u vrijeme Drugog svjetskog rata pokazivali rezultate bolje od prosjeka. Smatra se da je razlog tome to što su imali bolju edukaciju, kvalitetniju prehranu, te da su roditelji u prosjeku postali bolje obrazovani od predaka, što je utjecalo na rezultate djece.

To je dovelo u pitanje testiranje IQ, jer razlog zbog kojega različite grupe mogu ostvariti razlite rezultate ovisi o činjenici da ti testovi mjere apstraktnu inteligenciju. Točnije, vašu sposobnost da se nosite s apstraktnom logikom. A to je često određeno time što ste doživjeli u ranim godinama, kažu stručnjaci.

"Ako dolazite iz sredine gdje se puno raspravlja, djeca se potiču na čitanje i raspravu o stvarima, veće su šanse da će ta zajednica u prosjeku imati viši IQ", kaže dr. Gavin Evans.

"Ti su se testovi u povijesti često koristili u političke svrhe, ovisno o tome koju su političku opciju htjeli progurati. IQ testovi korišteni su kao podrška, A tu ideju da su to znanstveni rezultati, zato što daju mjerljive rezultate, iskorištavale su mnoge vlade", kaže dr. Bonie Evans. Dodaje kako su u ranom 20. stoljeću žene ponekad, ne uvijek, ostvarivale lošije rezultate.

Taj se test temelji na pitanjima koja traže da nešto upotpunimo, primjerice puzzle, i na vremenu koje je za to potrebno, pa ako se prije toga nisu bavili tom aktivnošću - ako je, na primjer, riječ o djevojci koja nikada nije slagala puzzle - može biti potrebno više vremena za snalaženje, pojašnjava ona.

Jedan od nesporazuma vezano uz te testove jest i to da ljudi misle kako se njime mjeri razina inteligencije, a zapravo se mjeri sposobnost razumijevanja apstraktne logike, dok emocionalna i praktična inteligencija, te dugoročna memorija i mudrost, u to nisu uključeni, upozorava dr. Gavin Evans. Dodaje kako nije automatski protiv tih testova, smatra ih korisnima u mjerenju sposobnosti za savladavanje matematike, znanosti i IT tehnologije, jer oni mjere slične osobine koje mjeri i IQ test.

"Glavna zabuna koncepta IQ testova jest da je to odraz inteligencije, no nije. Vidjeli smo da se može i mijenjati. Na primjer, ako često ispunjavate IQ testove, rezultati se mogu poboljšati. Okolišni uvjeti i edukacija mogu također utjecati na IQ, on nije zadan", kaže dr. Gavin Evans.

"Nadam se da ti testovi nikada neće biti osnova za donošenje političke odluke treba li nekim skupinama ljudi biti dostupna edukacija, zdravstvena zaštita ili omogućena sloboda kretanja. Ili pristup bilo kojem univerzalnom ljudskom pravu", ističe i dr. Bonnie Evans.

Inteligencija je višeslojan pojam i svi njeni aspekti ne mogu se izmjeriti i izraziti brojčano, niti kroz samo jedan broj, što je rezultat takvog testa. A na genetsku sliku inteligentne osobe utječu na tisuće gena, što pokazuje da je riječ o mnogo složenijoj stvari od one koja se može izmjeriti takvim testiranjem, zaključuju.

22.05.2020. 15:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh