Što samoća radi našem mozgu

Usamljenost može imati fizički udar na mozak, pokazalo je istraživanje objavljeno u magazinu Cortex, a vodili su ga istraživači Stephanie i John Cacioppo koji su u braku, a koji su stručnjaci u psihologiji i neuronauci usamljenosti.

Došli su do zaključka da se mozak usamljenih ljudi razlikuje od onih koji to nisu.

Usamljeni ljudi su ustvari više na oprezu zbog moguće opasnosti od stranaca jer njihov mozak postaje više aktivan u društvenim situacijama.

Časopis Psychology Today je izvijestio da kada se osjećamo društveno izoliranim, naš živčani sustav se automatski prebacuje u "stanje samoočuvanja" koje nas čini više okrutnim i obrambeno nastrojenimpa čak i ako nema stvarne prijetnje.

Istraživači su to otkrili na osnovu "upitnika samoće" na 38 "veoma usamljenih" ljudi i 32 onih "koji se nisu osjećali usamljeno".

Oni su definirali usamljenost kao subjektivan osjećaj izoliranosti, ispred faktora brojnosti prijatelja ili rodbine.

Istraživači su koristili elektrode na glavama ispitanika kako bi zabilježili moždane valove, a tijekom ispitivanja su koristili riječi poput "pripadati", "zabava", "samoća", "radost" i "tuga" - koje su trebali označiti kao "društven / pozitivan", "društven / negativan", "nedruštven / pozitivan" i "nedruštven / negativan" kako bi vidjeli različite načine na koje su odgovarali.

Otkrili su da je mozak usamljenih ljudi uslovljen za podešavanje na društvene prijetnje brže nego što se smatra "normalnim".

"Naš evolucijski model efekta društvene izolacije (usamljenosti) na mozak ukazuje na to da usamljenost promovira kratkoročno samoočuvanje, uključujući i povećanje opreznosti za društvene prijetnje", napisali su u studiji.

Također su otkrili da iako je test dizajniran da bude brz i reaktivan, kako bi ljudima dali vremena da razmisle o odgovorima, usamljeni ljudi su odabrali društveno opasne riječi poput "neprijateljski" i "povraćotina". Kazali su da to ukazuje da su usamljeni ljudi podsvjesno u potrazi za negativnosti.