Što nam radi moderan život?

Anksioznost je problem koji se često gura pod tepih, no znanstvenici tvrde da je vrijeme da ga se ispravno evaluira - njime su posebno pogođene žene, mladi ispod 35 godina te osobe s kroničnim zdravstvenim problemima. Procjene govore da se globalno 4% ljudi borbi s tjeskobom.

Analiza ukazuje na činjenicu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koje su još skupine pod povećanim rizikom.

Objavljena u časopisu Brain and Behavior, globalna analiza 48 studija pokazala je da je svake godine u EU više od 60 milijuna ljudi pogođeno anksioznim poremećajem.

Sjeverna Amerika je najpogođenija, tamo 8% ljudi ima anksiozni poremećaj, a najmanje istočna Azija gdje ih je 3%

Iako je stopa pogođenosti tim poremećajem uglavnom stabilna kroz posljednjih dvadesetak godina, autori kažu da je to problem koji se rijetko istražuje, za razliku od depresije.

Anksioznost je stalni osjećaj brige, straha i nelagode koji traje dulje vremena i utječe na svakodnevni život pojedinca.

Na tjelesnoj razini mogu ga pratiti podizanje krvnog tlaka, osjećaj mučnine i poremećaji sna.

Žene su dvaput pogođenije od muškaraca, vjerojatno zbog hormonskih promjena, veće izloženosti stresu ili tradicionalne brige za djecu.

Ljudi s kroničnim bolestima posebna su rizična skupina. Primjerice, 32% ljudi s multiplom skelerozom ima anksiozni poremećaj, kao i 15-23% pacijenata oboljelih od raka.

Trudnice pred porođaj te žene koje su netom rodile posebno su izložene jednom od oblika anksioznog poremećaja, opsesivno-kompulzivnom poremećaju.