Što jesti kad imate autoimunu bolest?

Poznato je više od 80 različitih vrsta autoimunih bolesti i od njih zajedno boluje oko 11-20 posto svjetske populacije. Među najčešćima su dijabetes tipa I, reumatoidni artritis (zglobovi), psorijaza (koža), multipla skleroza (živčani sustav), lupus (bubrezi, pluća, zglobovi, koža), upalne bolesti crijeva te celijaklija (gastroenterološka bolest).

U pitanju su mahom kronične, doživotne bolesti za koje nema lijeka, no postoje načini da se olakšaju simptomi i, u velikom broju slučajeva, hrana može imati pozitivnu, ali i negativnu ulogu.

Stoga se oboljelima savjetuje posebna prehrana, utemeljena na namirnicama koje suzbijaju upalu, kao i izbjegavanje onih koje iritiraju crijeva.

Kako prepoznati autoimunu bolest

Simptomi autoimunih bolesti mogu uvelike varirati ovisno o organu, no postoje uobičajeni simptomi za mnoge autoimune bolesti. Budući da su nespecifični, mogu biti i znak raznih drugih ne-autoimunih stanja.

Neki od uobičajenih simptoma su umor, niska temperatura (često groznica koja dolazi i prolazi), oscilacije u težini, vrtoglavica, bol u mišićima i zglobovima, oticanje zglobova, poteškoće s koncentracijom, osip, problemi s probavom, loše raspoloženje. Simptomi se često pogoršavaju, pa poboljšavaju, a zatim se ponovno pogoršavaju na nepredvidiv način.

Što je autoimuni protokol prehrane?

Za osobe koje pate od dijabetesa, praćenje prehrane je ključno. No i za druge oboljele od autoimunih bolesti prehrana može biti veliki faktor u upravljanju bolešću, posebno kod Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa (upalni procesi tankog i debelog crijeva).

Jedan od načina kako ugodnije živjeti s tim bolestima je AIP (Autoimuni paleo protokol), odnosno vrsta paleo prehrane fokusirane na izbacivanje namirnica koje izazivaju upalne procese.

Autoimuni protokol može pomoći i kod Hashimota, multiple skleroze i celijakije... Iz prehrane se izbacuju svi potencijalni alergeni i hrana koja bi mogla imati negativan utjecaj na zdravlje. Dijeta je vrlo restriktivna i uglavnom uključuje meso i povrće, voće i ribu.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Inflammatory Bowel Diseases, pokazalo je da određene namirnice u sklopu AIP dijete mogu smanjiti simptome autoimunih upalnih bolesti, kao što je sindrom iritabilnog crijeva.

Kod nas se još uvijek ne zna puno o ovoj dijeti, ali na društvenim mrežama postoje grupe vezane uz AIP protokol i autoimune bolesti u kojima oboljeli razmjenjuju iskustva s prehranom.

Od onih koji su probali i držali se strogih pravila najmanje mjesec dana, veliki se broj javlja s povratnom informacijom koliko se bolje osjećaju. Neki s autoimunom bolešću štitne žlijezde navode da su osjetili veliku promjenu u smislu bistrijeg uma, viška energije, manjih bolova, gubljenja kilograma i slično.

A strogo se držati tog protokola nije lako; oboljeli se mora odreći žitarica, mlijeka, jaja, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, uključujući začine i čajeve, svih rafiniranih biljnih ulja, pa i nerafiniranih ako su od sjemenki.

Na jelovniku se može naći meso, riba, povrće (osim krumpira, rajčice, paprike, patlidžana...) i vrlo malo voća - jer i fruktoza je šećer, jedan od najvećih neprijatelja. Nema kave ni alkohola, a meso bi moralo biti u najvećoj mjeri od životinja iz slobodnog uzgoja. U nizu preporuka stoji i ona da se cijeli dan pije temeljac od takvog mesa i jedu iznutrice barem pet, šest puta tjedno.

Vezano uz probleme sa štitnjačom, reumatoidni artritis ili psorijazu, posebno se savjetuje izbjegavanje aditiva te industrijskih ulja s omega-6 masnim kiselinima.

Bezglutenska prehrana i za oboljele od Hashimota

Hashimoto je autoimuna bolest kod koje imunološki sustav napada stanice štitnjače i uzrokuje oslabljen rad te žlijezde. Posljedice su umor, konstipacija, povećanje tjelesne mase, blijeda i suha koža, slaba kosa i nokti.

Istraživanja su striktno potvrdila korist bezglutenske prehrane u slučaju Hashimoto hipotireoze. To se posebno odnosi na osobe koje uz Hashimoto imaju prisutan sindrom propusnosti crijeva.

Kod reumatoidnog artritisa, gdje se zbog terapije javlja osteoporoza, treba koristiti fermentirane mliječne proizvode (jogurt, kefir, kiselo mlijeko), a izbjegavati slatko mlijeko i sir.

Zgušnjivači hrane u pudinzima i bombonima
Određeni umjetni zaslađivači, poput aspartama, koji se nalaze u bezalkoholnim pićima, mogu izazvati razvoj metaboličkog sindroma.

Gluten sasvim treba izbjegavati ako je riječ o celijakiji ili glutenskoj enteropatiji, kroničnoj autoimunoj bolesti tankoga crijeva.

I kod drugih autoimunih bolesti, ako se oboljeli ne drži strogo AIP protokola, bilo bi dobro da kontrolira prehranu, prednost daje integralnim žitaricama (cjelovita riža, proso, kukuruz, kvinoja, heljda). Pir ima manji postotak glutena, ali se ipak ne preporučuje kod glutenske enteropatije. Posebno treba biti oprezan sa zgušnjivačima kojih ima posvuda - u pojedinim lijekovima, gumama za žvakanje, bombonima. Ima ih u sladoledu, u gotovim juhama iz vrećice, u pudinzima, u pojedinim vrstama jogurta, pogotovo u onima koji imaju gušću strukturu.

Za imunomodulaciju nutricionisti preporučuju uzimanje beta-glukana, vitamina D, kao i omega 3 masnih kiselina (riba, avokado, laneno ulje).