« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 4 godine i 7 mjeseci
SAVJETI

Što fali biljnim, a što životinjskim proteinima

Kada govorimo o biljnim i životinjskim proteinima, govorimo o namirnicama biljnog ili životinjskog porijeka

Kakve proteine trebamo?
Kakve proteine trebamo? (Arhiva)
Više o

proteini

,

biljni proteini

,

životinjski proteini

Proteini spadaju u važnije nutrijente koje treba naše tijelo. Daju mu strukturnu i funkcionalnu potporu te mu pomažu izgraditi kosti, mišiće kožu i krvna zrnca. Nakon što pojedemo proteine, oni se pretvore u aminokiseline kojih je u organizmu 22.

Te aminokiseline dalje se razdvajaju na esencijalne i neesencijalne aminokiseline. Tijelo ove druge može samo proizvesti, no 9 esencijalnih aminokiselina ne može, već ih mora dobiti iz hrane. 

Svaku namirnicu koja sadrži 9 esencijalnih aminokiselina nazivamo cjelovitom. Znamo li sve ovo, nije potrebno naglašavati koliko je bitno u prehranu uključiti proteine, no koje? Životinjske ili biljne? 

Kada govorimo o biljnim i životinjskim proteinima, govorimo o namirnicama biljnog ili životinjskog porijeka. Razlika između biljnih i životinjskih proteina leži u broju aminokiselina koje sadrže. Nekolicina namirnica životinjskog porijekla potpun su izvor bjelančevina, odnosno sadrže svih devet aminokiselina. To su: riba, jaja, crveno meso, perad.

S druge strane, namirnicama biljnog porijekla nedostaje neka od aminokiselina, zbog čega biljni proteini u manjoj mjeri mogu osigurati organizmu sve potrebne aminokiseline. Kvinoja je jedna od rijetkih namirnica biljnog porijekla koja sadrži svih devet aminokiselina, no neke u premaloj količini. 

Namirnice životinjskog porijekla sadrže kompletan izvor proteina, no usprkos tome povezane su s negativnim učinkom na zdravlje.

Crveno meso  povećava rizik od sračnih bolesti. S druge strane, namirnice biljnog porijekla, iako ne sadrže kompletnu paletu esencijalnih aminokiselina, dobro djeluju na zdravlje. 

Smatra se da je opće zdravstveno stanje vegetarijanaca bolje od zdravstevnog stanja mesojeda. 

Da sumiramo, mesojedima se ne savjetuje pojačan unos mesa, već namirnica biljnog porijekla. Crveno meso trebalo bi konzumirati, ali umjereno, a ribu, mliječne proizvode i piletinu redovito, kako bismo osigurali dovoljan unos proteina. 

Vegetarijanci i vegani proteine će dobiti iz dobro izbalansirane prehrane koja sadrži zeleno povrće, sjemenke, žitarice, kvinoju, soju i rižu te po potrebi suplemente. 

11.09.2019. 09:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh