« Znanost
objavljeno prije 8 godina i 6 mjeseci
OTKRIĆE

Što dalje s Higgsovim bozonom?

I dok je do jučer u fokusu bila potraga za tom česticom, sada se on mijenja te će od sada to biti mjerenje svojstava te nove čestice

Božju česticu treba dobro analizirati
Božju česticu treba dobro analizirati (Arhiva)
Više o

Božja čestica

,

Higgsov bozon

,

LHC

,

Vuko Brigljević

Istaknuti hrvatski znanstvenik dr. Vuko Brigljević koji, zajedno s drugim kolegama s Instituta Ruđera Boškovića (IRB), sudjeluje u istraživanjima Europskoga centra za nuklearna istraživanja (CERN), ističe da je neosporno otkrivena nova čestica s obilježjima Higgsova bozona te da će u fokusu znanstvenika sada biti mjerenja svojstava te nove čestice.

Znanstvenici koji u CERN-u rade na dva projekta - CMS i ATLAS predstavili su u srijedu rezultate svojih istraživanja koje su, kako je to u razgovoru za Hinu objasnio dr. Brigljević, provodili potpuno neovisno jedni od drugih, a potvrdili su postojanje nove čestice koja je konzistentna s očekivanjima na Higgsov bozon, popularno nazvan "Božja čestica" .

I dok je do jučer u fokusu bila potraga za tom česticom, sada se on mijenja te će od sada to biti mjerenje svojstava te nove čestice, rekao je dr. Brigljević. Naglasio je kako će se i na Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu nastaviti precizna mjerenja procesa koji predstavljaju pozadinu za Higgsov bozon.

Dr. Brigljević i njegovi kolege s IRB-a: dr. Krešo Kadija i znanstveni novaci dr. Senka Đurić, dr. Srećko Morović i dr. Jelena Luetić u CERN-u sudjeluju u CMS istraživanjima u kojima imaju važnu ulogu u mjerenju procesa u kojima se stvaraju parovi bozona i koji predstavljaju bitnu pozadinu u potrazi za Higgsovim bozonom.

CMS projekt, odnosno kolaboracija u kojemu sudjeluju znanstvenici iz više od 200 različitih znanstvenih ustanova i sveučilišta, jedan je pak od četiri detektorska sustava, odnosno točke u kojima se prikupljaju informacije o česticama nastalim u sudarima i uvjetima koji u trenutku sudara vladaju u LHC-u (Veliki hadronski sudarač, eng. Large Hadron Collider).

LHC je najvažniji CERN-ov projekt i počeo je raditi u kolovozu 2008. godine. Sastoji se od podzemnog prstena opsega gotovo 27 kilometara smještenog na dubini između 75 i 150 metara i akceleratorskih struktura koje ubrzavaju čestice tijekom njihova kruženja kroz cijev. Duž prstena akceleratora, na mjestima gdje se snopovi sudaraju, smješteni su detektori čestica koji prikupljaju informacije o česticama nastalim u sudarima i uvjetima koji su tada vladali.

CMS je pak jedan od tih detektora, a ostali su ATLAS, ALICE i LHCb, rekao je dr. Brigljević koji je i sam bio krajem svibnja i početkom lipnja u CERN-u, a bit će tamo i krajem srpnja kako bi 'odradio' svoj dio zadaće u tome projektu.

Podatci se prikupljaju 24 sata, a za znanstvenike koji na tome rade tehnički izazov predstavlja filtriranje podataka budući da se ne mogu sačuvati svi podatci jer u jednoj sekundi ima oko 20 milijuna sudara, a znanstvenici moraju odlučiti kojih će 500 podataka o sudarima sačuvati.

O ulozi koju imaju hrvatski znastvenici u tim projektima i istraživanjima govori, primjerice, i podatak da je znanstveni novak Srećko Morović, koji je i sada u CERN -u, tamo boravio gotovo deset mjeseci. Dr. Brigljević je izvijestio i da su hrvatski znanstvenici počeli surađivati na projektu nadogradnje najpreciznijega dijela CMS-a, centralnom silicijskom pixel detektoru.

06.07.2012. 11:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh