Sreća ipak ne treba biti obaveza

Sreća je postala gotovo pa obaveza - knjige za samopomoć daju savjete kako prestati brinuti, potaknuti sreću i otjerati negativne misli. Šefovi žele da budete nasmijani, ali i da pokažete entuzijazam. Zapravo ispada da jedini način da odgovorite na pitanje "kako ste?" je s radosnimm "odlično". Ali prema Svedenu Brinkmannu, profesoru psihologije na danskom Sveučilišu Aalborg kultura pozitivnog razmišljanja ima tamnu stranu.

"Sreća nije odgovarajući odgovor na mnoge situacije u životu", kaže Brinkmann, autor bestselera "Stand Firm: Resisting the Self-Improvement Craze". Čak i pogoršava stvari jer zbog lažiranja sreće možemo biti emotivno zakržljali.

"Vjerujem da bi naše misli i osjećaji trebali biti ogledalo u svijet. Kada se dogodi nešto loše, treba nam biti dopušteno da imamo negativne misli i osjećaje jer je to način na koji razumijemo svijet", dodaje. 

"Život je divan s vremena na vrijeme, ali također i tragičan. Ljudi umiru u našim životima, izgubimo ih, ako nam je samo dopušteno da imamo pozitivne misli, onda će nas ta stvarnost pogoditi intenzivnije, a dogodit će se", kaže dalje.

"Nema ničeg loše u tome ako su osobe prirodno optimistične ili uživaju u knjizi za samopomoć", kaže Brinkman. Problem je kad sreća postane nužna. Na primjer, na radnim mjestima često se fokusira na pozitivan rast, a zanemaruju se stvarne poteškoće, gotovo "totalitarno" moramo pokazivati sreću. Obavezna sreća nije samo nešto što se događa na poslu. Iako je normalno da rutinski odgovaramo na pitanja "dobro, hvala", postoji rizik da naša pozitivna lica sve više dominiraju u društvenim sferama. Iako je duhovita, živahna atmosfera ugodna i dobra, ona ne smije zabraniti raspravu o traumama i krizama s bliskim prijateljima.

Negativne emocije su zdrave

Naravno u to sve se uklapaju knjige o samopomoći. "Knjige samopomoći pomažu ljudima da pronađu sreću, ali mogu potaknuti štetnu perspektivu na emocije", kaže Brinkman za Qz. Temeljna ideja da se svatko može osjećati sretnim podrazumijeva da su nesretni ljudi krivi za svoju nesreću.

"Na kraju, negativne emocije igraju važnu i zdravu ulogu u tome kako razumijemo i reagiramo na svijet. Krivnja i sram bitni su za moral. Ljutnja je legitiman odgovor na nepravdu. Tuga nam pomaže u procesu tragedije. I sreća je također odlična. Samo ne stalno", dodaje na kraju.