SP2022. između bojkota i oduševljenja

Već odavno Svjetsko prvenstvo (SP) u nogometu u pustinjskoj državi Katar nije više nikakva fatamorgana. Upravo suprotno. Prvo prvenstvo svijeta u arapskom svijetu, koje bi se trebalo održati od 21.11. do 18.12. sljedeće godine, sve je bliže. Koncem listopada je zaljevska zemlja svečano otvorila stadion Al-Thumama (naslovna fotografija), a to znači da je godinu dana uoči prvog sučevog zvižduka gotov i šesti od ukupno osam stadiona na kojima će se odigrati SP.

U Europi se za sudjelovanje na Mundijalu kvalificiralo prvih deset reprezentacija, među njima su Hrvatska, Srbija i Njemačka. Put u Katar već je osigurala i Švicarska, i to spektakularnim nastupima. Europski prvaci iz Italije moraju u baraž, u koji je Srbija poslala i bivšeg prvaka Starog kontinenta - Ronaldov Portugal.

Euforija i poziv na bojkot

Euforija u onim zemljama koje su već osigurale nastup u Kataru istovremeno otkriva još jednu stvar - svi oni koji već godinama kritiziraju turnir u pustinji, vjerojatno će imati sve teži posao kako se turnir bude približavao. Pogotovo u zapadnim zemljama se može čuti i pozive na bojkot SP-a. Redovito se na stadionima može vidjeti i plakate s odgovarajućim porukama.

SP2022 je "turnir nedostojan nogometa", tvrdi "Boycott Qatar", jedna njemačka inicijativa koja okuplja nogometne fanove. Na stranici te inicijative se može pročitati kako za to postoji "puno razloga iz domene sportskog i političkog poštenja". Bernd Beyer, jedan od glasnogovornika te inicijative, izjavio je: "Mnogi kažu da to nije naš događaj, mi ne želimo biti dio toga."

Korupcija i nepoštivanje ljudskih prava

Brojne su kritike na račun pustinjskog SP-a: sumnja u korupciju već je 2010. zasjenila tadašnji izbor ovog emirata za domaćina Mundijala. Deset godina kasnije, u travnju 2020., Ministarstvo pravosuđa u SAD-u je, nakon dugotrajne istrage, predočilo dokaze koje, po mišljenju Ministarstva, potvrđuju da je Katar doista platio mito kako bi postao domaćin turnira. Iz Dohe su na to odgovorili kako je Katar predao „najbolju kandidaturu" i da se ni za što ne osjećaju krivim.

S druge strane, u zemlji domaćinu idućeg velikog nogometnog turnira vlada loša situacija po pitanju poštivanja ljudskih prava. Nema slobode medija i mišljenja, prava žena su znatno ograničena, zabranjena je homoseksualnost. Mnogi gastarbajteri su praktički bez ikakvih prava. Oni su došli iz Indije, Nepala ili Bangladeša, u Kataru grade blještave stadione za SP. I žive u uvjetima koji su nedostojni ljudi, u nehigijenskim kampovima u pustinji. „To tamo nije kao u trećem svijetu, više kao u četvrtom ili petom svijetu", kaže njemački sportski novinar Benjamin Best, koji redovito boravi u toj zemlji. On kaže da se radnicima ne isplaćuje plaće: „Znam i neke gastarbajtere koji već dvije godine čekaju na svoj novac", kaže on za DW.

Vrućina i ekstremni uvjeti rada dodatno opterećuju radnike. Sudeći po medijskim izvještajima, tisuće su ih već umrle. Ali Katar ne provodi primjerene autopsije, žali se organizacija za poštivanje ljudskih prava Amnesty International. "Broj smrtnih slučajeva koji su posljedica rada na gradilištima za potrebe SP-a je vjerojatno vrlo visok", kaže za DW Katja Müller-Fahlbusch, Amnestyjeva stručnjakinja za Bliski istok,

Katar je doduše prije nekoliko godina pokrenuo neke reforme radnog prava, i to „do sada nikad viđenom brzinom", kako dodaje šef organizacijskog odbora SP-a 2022. Nasser al-Khater. No, u praksi taj proces ne zaslužuje baš dobre ocjene, uzvraća Müller-Fahlbusch. Nove zakone lokalne tvrtke relativno jednostavno mogu zaobići, i dalje ima smrtnih slučajeva, dodaje ona. "Nikada do sada toliko ljudi nije dalo svoje živote za neko prvenstvo svijeta, kao za ovo u Kataru", zaključuje Best. 

DFB skeptičan oko bojkota

Ostavlja li sve to igrače i nogometne saveze ravnodušnima? U ožujku ove godine su reprezentativci Njemačke, Norveške i Nizozemske uoči svojih kvalifikacijskih utakmica nosili majice na kojima je stajao zahtjev za poštivanjem ljudskih prava. Tijekom ljeta je Norveški nogometni savez (NFF) ipak glasao protiv bojkota SP-a u Kataru. „Bojkot ima smisla samo ako ga podrži i lokalno stanovništvo", tako je tada argumentirao Sven Mollekleiv iz NFF-a. Slično se u rujnu pozicionirao i Njemački nogometni savez (DFB). "Poruka koju pretežito registriramo je ova: bojkot neće pomoći ni toj zemlji, a ni ljudima u toj zemlji", izjavila je tada obnašateljica dužnosti glavne tajnice DFB-a Heike Ullrich u intervjuu koji je objavljen na web-stranici DFB-a.

Alternativni turnir u Leipzigu

Nogometni savezi i igrači sve se više fokusiraju na sami turnir, a ne na popratne kritične tonove. I to usprkos činjenici da je za mnogobrojne navijače SP u Kataru puno više od puke igre. Već ima i onih navijača koji su „raskinuli" s Mundijalom u pustinjskoj državi. Studenti planiraju održavanje paralelnog turnira u njemačkom Leipzigu, on bi se trebao održati pod imenom ASAP Global Cup. ASAP je skraćenica za "Amateur Sports Against Profit", odnosno „amaterski sport protiv profita". 16 amaterskih timova iz cijelog svijeta bi trebalo nastupati u istim terminima kao sudionici SP-a u Kataru, a utakmice će se prenositi uživo preko interneta.

"Ne leži nam ovo SP, uopće nam ne leži. Zato što se tamo (u Kataru, nap. red.) gazi ljudska prava i što je profit najvažniji", kaže za DW Anton Kämpf, jedan od organizatora. „I mi ne želimo biti dio toga. To nije ono što je sport."

Katar se na Mundijalu želi prezentirati u najboljem svjetlu - za mnoge fanove i stručnjake to nije ništa drugo nego "Sportswashing", odnosno odvraćanje pažnje od problema uz pomoć sportskog blještavila. Veći dio nogometnog svijeta će vjerojatno opet zapljeskati, najkasnije za godinu dana, kada se počne kotrljati lopta na novim stadionima. Ali čini se ipak da SP neće proći kompletno bez trvenja i kritika. Katar je jednostavno premalo toga učinio na svim onim gradilištima na kojima je trebao nešto napraviti.