Solarna energija slabo iskorištena u Hrvatskoj

Proizvodnja električne energije iz sunčeve energije u Hrvatskoj je zasad zastupljena u malim jedinicama na stambenim kućama, a prema nekim procjenama, kada bi se samo tri posto hrvatskog teritorija prekrilo sunčevim pretvornicima u toplinsku i električnu energiju, dobilo bi se oko osam puta više od današnje ukupne energetske potrošnje u Hrvatskoj. Istaknuo je to predsjednik Komore Zagreb Zlatan Froehlich na jučerašnjem savjetovanju ‘Solarna energija u kontinentalnoj Hrvatskoj’.

Propisi i regulativa

Podsjetio je i na temeljni zahtjev EU: do 2020. godine 20 posto energetskih potreba treba pokrivati iz obnovljivih izvora kao što su biomasa, energija vode, vjetra i solarna energija. Hrvatska ima dobre potencijale za razvoj obnovljivih izvora energije, a jedan je od ciljeva i podržati pripremu što više konkretnih projekata kako bi se do 2010. ostvario plan o minimalnom udjelu električne energije iz obnovljivih izvora od 5,8 posto u ukupnoj potrošnji struje, istaknuo je Froehlich.

Prema podacima koje je iznio Zdeslav Matić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, pretpostavlja se da je u Hrvatskoj ugrađeno oko 15.000 četvornih metara sunčevih kolektora, a procjenjuje se da je u sunčevim ćelijama instalirano oko 52 kilovata. Sudionici skupa u više su navrata istaknuli da solarna energija nije privilegij samo priobalja, što je potkrijepljeno i podacima da je prva europska zemlja po iskorištenosti sunčeve energije u Europi Njemačka, Austrija je na trećem mjestu, a na petom mjestu je Nizozemska.

Upravo sa zadaćom da pomogne županijama, gradovima i općinama, da pokreće, prati i pruži pomoć u osiguranju financiranja projekta obnovljivih izvora, među njima i solarne energije, osnovana je i Energetska zajednica sjeverozapadne Hrvatske. Tu su zajednicu osnovali Grad Zagreb i Zagrebačka, Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija i to je prva energetska zajednica u Hrvatskoj, a 146. u Europi, kazao je v.d. ravnatelja Zajednice Julije Domac.

Ističe da Hrvatska ima gotovo zaokružen zakonodavni okvir u području obnovljivih izvora energije, da je donesen i niz podzakonskih propisa i da bi i taj dio regulative uskoro trebao biti završen. Domac, uz mogućnosti financiranja projekata obnovljivih izvora iz domaćih izvora, ističe i mogućnost sufinanciranja iz fondova Europske unije. (Hina)