Slovensko kočenje otvaranja pristupnih poglavlja je "sadržajna rezerva"

Glasnogovornik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Milan Balažic izjavio je u ponedjeljak poslijepodne da su razlozi zbog kojih Slovenija koči otvaranje triju pristupnih poglavlja Hrvatske s EU, koji zbog stajališta Ljubljane nisu mogli biti otvoreni na pristupnoj konferenciji u ponedjeljak, "poznati jer je riječ o pitanjima na koje Slovenija upozorava već niz godina".

Balažic je za Slovensku tiskovnu agenciju STA, reagirajući na čuđenje hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića i njegova švedskog kolege Carla Bildta, slovensko protivljenje otvaranju triju poglavlja nazvao "sadržajnim rezervama".

Objasnio je da se te "rezerve" na otvaranje poglavlja 13 (ribarstvo) i 27 (okoliš) tiču slovenskih "ribolovnih prava" iz slovensko-hrvatskog sporazuma o malograničnom prometu i suradnji (SOPS), te iz hrvatskog zakona o primjeni ZERP-a koji je u međuvremenu suspendiran za članice EU-a.

Otvaranje poglavlja 13 Balažic je doveo u vezu i s, kako je rekao, "nekim hrvatskim obvezama prema nuklearci Krško za koje bi Slovenija željela da se poštuju". Rezerve Ljubljane na otvaranje poglavlja 32 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika) po njegovim riječima tiču se "i pitanja dobrosusjedstva". Hrvatska je, tvrdi Balažic, o slovenskom protivljenju otvaranju tih poglavlja obaviještena već godinama, te je "upozoravana da se ta pitanja moraju riješiti".

"Radi se o dosta neobičnom potezu slovenske strane..., ali vjerujem da će do sljedeće međuvladine konferencije Slovenija otkloniti svoje primjedbe", rekao je Gordan Jandroković.

Kako navodi STA, slovensko ministarstvo vanjskih poslova ističe, da zadržavanje prava na "sadržajne rezerve", što pripada svakoj punopravnoj članici EU-a, nije blokada hrvatskih pristupnih pregovora. Riječ o procesu u kojem se za ta pitanja traže rješenja, samo što taj proces još nije okončan, tvrdi slovensko ministarstvo vanjskih poslova.

Hrvatska je u ponedjeljak u Bruxellesu zatvorila još dva poglavlja u pristupnim pregovorima s EU-om i sada ima više od polovice zatvorenih poglavlja, njih ukupno 17.

Na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju na ministarskoj razini Hrvatska je zatvorila pregovore u poglavljima Pravo poslovnog nastana i Sloboda pružanja usluga te Socijalna politika i zapošljavanje. Tri poglavlja koja su već dulje vrijeme tehnički spremna za otvaranje - Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, Okoliš i Ribarstvo, ni na ovoj pristupnoj konferenciji nisu otvorena jer Slovenija još nije dala suglasnost.

Uz tri poglavlja za koja Slovenija još nije dala suglasnost, Hrvatska još treba otvoriti pregovore u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, čije je otvaranje vezano uz suradnju s Haaškim sudom (ICTY), te Tržišno natjecanje, koje je povezano s pitanjem državnih potpora brodogradnji.

Ni Jandroković ni Bildt nisu znali odgovoriti zbog čega još nema suglasnosti Slovenije za otvaranje tih poglavlja.

"Radi se o dosta neobičnom potezu slovenske strane. Mi smo riješili granični problem, odlučili smo se za arbitražni sporazum, za arbitražni sud koji će odlučiti o granici i tada smo rekli da je proces pregovora odvojen od graničnog pitanja. Iako sam prije neki dan razgovarao o tome sa slovenskim kolegom Samuelom Žbogarom, nisam dobio precizan odgovor, ali vjerujem da će do sljedeće međuvladine konferencije Slovenija otkloniti svoje primjedbe", rekao je Jandroković.

Švedski ministar Bildt također je uvjeren da će Slovenija brzo ukloniti svoje rezerve. "Držim to sigurnim", rekao je Bildt. "Na pitanje znam li objašnjenje za slovenski potez dat ću vam vrlo opširan odgovor koji glasi 'ne'", rekao je Carl Bildt.

Hrvatska je za vrijeme švedskog predsjedništva, u drugoj polovici godine, uspjela zatvoriti pregovore u deset poglavlja, a otvoriti u šest. To je do sada rekordni broj za vrijeme jednog polugodišta. Međutim, u prvoj polovici godine za vrijeme češkog predsjedništva, prvi put se dogodilo da nije otvoreno ni zatvoreno ni jedno poglavlje, zbog slovenske blokade. (hina/metro-portal)