Slovenija je zemlja s najviše oluja u Europi
Slovenski stručnjaci upozoravaju na sve veće opasnosti zbog klimatskih promjena.
Štete od olujnog nevremena koje je u nedjelju i ponedjeljak zahvatilo Sloveniju, osobito središnji i sjeveroistočni dio zemlje, prema neslužbenim procjenama koje u srijedu iznosi tisak, iznose najmanje deset milijuna eura, a osiguravajuća društva spominju i nekoliko puta veće iznose.
Stručnjaci za klimu i ekolozi upozoravaju da se zbog klimatskih promjena i zemljopisnog položaja Slovenije treba pripremati na mogućnost da će olujnih vremenskih nepogoda, tuče i jakog vjetra tipa tornada biti sve više, pa tome treba prilagođavati gradnju objekata i poljoprivredu, ali i premije osiguranja.
Sjeverozapadna Hrvatska također je u proteklih dvadesetak dana doživjela jednaku nesreću, a ove negativne procjene stručnjaka i nisu najblistavije za budućnost poljoprivrede koja je glavna gospodarska grana, štete od tuče su goleme.
"I bez čimbenika klimatskih promjena Slovenija je među zemljama s najviše oluja u Europi. Zbog Alpa i zemljopisnog položaja na godinu se u pojasu od Tršćanskog zaljeva do granice s Mađarskom zabilježi 40 do 50 olujnih dana", rekla je Lučka Kajfež Bogataj, istaknuta stručnjakinja za ekologiju i klimatske promjene.
Zbog zagrijavanja mora i kopna uslijed klimatskih promjena, oluja će biti sve više, a snažan vjetar će sve češće imati oznaku stupnja tornado. "Tornado je vrtložast vjetar koji čupa drveće, a izazivaju ga velike vrućine i temperature iznad prosjeka, kakve smo imali od 20. lipnja nadalje", rekla je Kajfež Bogataj.
Mi se moramo prilagoditi prirodi
Kajfež Bogataj predlaže da se najavljenim klimatskim promjenama i opasnostima da će biti sve više olujnog nevremena, jakih pljuskova i tuče, prilagodi politika u graditeljstvu, poljoprivredi, ali i da se očekivanim sve većim štetama na odgovarajući način prilagode osiguravajuća društva.
"Objekti, osobito javni poput škola, moraju biti zbog klimatskih promjena sigurnije građeni, treba misliti na bolji aerodinamični oblik i čvršće krovne konstrukcije. Gradnju treba prilagoditi vremenskim uvjetima, ali o tome kod nas još nitko ne razmišlja", tvrdi Kajfež Bogataj.
Uz jake vjetrove, po njenim riječima, u Sloveniji će zbog promjena klime ugrožena biti i brojna klizišta i odroni koji sada nisu aktivni. "To je stari problem, ali ga klimatske promjene još povećavaju", upozorila je.
Novi komentar