Slovenci ne žele ni Djeda Božićnjaka ni Djeda Mraza

Kako bi se jednom zauvijek prekinule stalne ideološke polemike o tome nosi li djeci darove na kraju godine Djed Mraz ili Djed Božićnjak, najpoznatiji slovenski etnolog predložio je reformu njegova naziva i lika.

"I Djed Mraz i Djed Božićnjak su se komercijalizirali i sve su više nalik jedan drugome, iako su nekoć simbolizirali suprotstavljene vrijednosne sustave", izjavio je u razgovoru za ljubljanski list "Dnevnik" najugledniji slovenski etnolog i etnograf Janez Bogataj.

Po njegovu tumačenju, u Sloveniji je i danas jaka tradicija "Djeda Mraza" koji prije kraja godine djeci donosi darove, a nastao je na sovjetsko-ruskom mitološkom liku kako bi se u vrijeme komunizma i bivše Jugoslavije u pozadinu potisnuli likovi kršćanskog "Djeda Božićnjaka" ili već puno prije toga komercijalizirani lik "Svetog Nikole" koji se zapravo razvio i popularizirao na osnovi jedne reklamne kampanje Coca Cole iz 1930. godine.

Budući da se svake godine ponavljaju ideološke polemike tko je zapravo bradati čovjek s kapom koji djeci nosi darove i kako bi on trebao biti likovno dizajniran, Bogataj predlaže da se to prekine i da Slovenija dobije svog posebnog nositelja darova s kojim bi se djeca mogla neupitno identificirati. Ministarstvo obrazovanja školama ne daje odgovore na pitanja kako on treba izgledati i tvrdi da to nije njihov posao, no taj bi se lik mogao vrlo korisno iskoristiti u obrazovnom sustavu, tvrdi Bogataj.

Po njegovim bi riječima pedagozi i etnolozi trebali stvoriti novi lik bradatog čovjeka koji se zalaže za čistu prirodu i čiji je dom "ispod Alpa", a ne u Laponiji ili na Sjevernom polu odakle je "globalistički" Djed, a u opremi bi mogao imati i neke elemente slovenske narodne nošnje kako bi bio nacionalno prepoznatljiv.

Bogataj tvrdi da bi to bilo u slovenskoj tradiciji jer se i u vrijeme Jugoslavije slovenski Djed ponešto razlikovao od onog u drugim bivšim republikama: umjesto uobičajene crvene kape imao je smeđu šubaru od puhova krzna, a na leđima pletenu košaru kakvu su nekoć koristili seljaci iz pokrajine Gorenjske. (hina/metro-portal)