Slovenci hoće da njihovo teritorijalno more dotakne otvoreno more

Govoreći na tribini "O granici na moru između Hrvatske i Slovenije - osam godina kasnije", organiziranoj zajedno sa zagrebačkim Pravnim fakultetom, Ibler je rekao kako može pohvaliti preambulu stockholmskog sporazuma, ali ono što slijedi u tom sporazumu ne bi trebalo pohvaliti.

U tekstu mi se najmanje sviđa zadaća suda, rekao je, dodavši kako je ta zadaća konfuzna. Jedina stvar koja je jasna to je u svezi s povlačenjem granice, a izvan toga, kako je rekao, veza, spoj, "zmešarija" je, jer to je, po njegovim riječima, nerazumljivo. Govoreći o tome što radi sudac kad se suoči s takvim zadaćama, istaknuo je kako nastoji u dobroj volji to shvatiti, a ako ne može, onda se ponaša kao da toga nema. "Nadam se i želim vjerovati da će izbor sudaca arbitražnog suda biti sretan, stručan i etički prihvatljiv", rekao je, dodavši kako je to ipak rizik.

Podsjetio je kako je ugovor ratificiran i obvezujući ali, kako je primijetio, još nije stupio na snagu, a stupit će na snagu, kako je rekao, kad Hrvatska potpiše pristupni ugovor s EU-om. To je ocijenio kao uvjet, napomenuvši kako se u međunarodnom pravu nikad nije sretao s uvjetima, jer uvjet može biti takav da se nikad ne ispuni, to se ne mora dogoditi. "Stockholmski papir daje puno razloga za rasprave i razmišljanja", rekao je, dodavši kako je potrebna "jako stroga analiza teksta".

Ibler je ponovio svoje stajalište kako je on pristaša rješenja hrvatsko-slovenskog graničnog pitanja pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu. "Ne vidim bolje tijelo od tog suda jer ima vrlo bogatu judikaturu, a suci su se specijalizirali u teritorijalnim problemima", rekao je i napomenuo kako su neprihvatljive izjave o spomenutu sudu da sudi "mehanički". To bi značilo bez razmišljanja, a to je, ocijenio je, potpuna besmislica.

Govoreći o slovenskom zahtjevu za tzv. izlazom na otvoreno more, koji je primamljiv za neupućene ljude, Ibler je rekao kako bi se Slovenci trebali buniti da im Hrvatska ne da "ulaz" jer su Talijani na izlazu. "Ni jednoj se državi ne sprječava uporaba mora", rekao je, dodavši kako brodovi slobodno plove u koparsku luku i iz nje.

U raspravi je sudjelovalo više pravnih stručnjaka, a među njima i direktor Odjela za pomorstvo i pravo mora u norveškom Institutu Fridtjof Nansen Davor Vidas. Potpisivanje je jedno, a ratifikacija drugo, rekao je, dodavši slikovito kako Hrvatska stoji na nakovnju svojih želja da uđe u EU, a Slovenija drži ratifikacijski čekić.

Istaknuo je kako će se pojaviti velike dileme - primjenjivo pravo i u sporazum unesena nagodba koja nije utemeljena u pravu. Podsjetivši na razliku u sudovanju između Međunarodnog suda pravde i ad hoc arbitražnog suda, rekao je kako je postupak na prvom javan, na arbitraži tajan, a odluka javna. (hina/metro-portal)