« Hrvatska
objavljeno prije 8 godina i 11 mjeseci
NOVI PRIJEDLOG ZAKONA

Školarine se ukidaju, studenti će studirati besplatno

Prijedlogom novog zakona u potpunosti se ukidaju školarine te se svi studenti na javna visoka učilišta upisuju besplatno

Studenti nastavljaju studirati bez plaćanja dok redovito ispunjavaju svoje obveze
Studenti nastavljaju studirati bez plaćanja dok redovito ispunjavaju svoje obveze (Shutterstock)
Više o

studenti

,

školarine

,

studiranje

,

prijedlog zakona

,

visoko obrazovanje

Također se pojačava autonomija sveučilišta i znanosti zajamčena Ustavom, navodi se u priopćenju koje je danas objavilo mjerodavno ministarstvo jer se, kako navodi, javnosti sve češće pokušavaju podmetnuti neistinite informacije o novostima u zakonima o znanosti i visokom obrazovanju, prenosi Hina. 

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa napominje kako bi se spriječilo nekontrolirano i neopravdano "divljanje" školarina, koje sada iznose od 3.500 do 52.000 kuna, one se u cijelosti ukidaju, a upisnina se zakonski ograničava na maksimalan iznos od 60 posto prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj za prijediplomski, odnosno jedne prosječne plaće za poslijediplomski studij.

Također ističe kako se uvodi posve autonoman postupak izbora sveučilišnih nastavnika te osigurava u potpunosti autonoman postupak raspolaganja osiguranim financijskim sredstvima na razini sveučilišta. Prijedlogom novih zakona, kako se dodaje, omogućuje se potpuna integracija sveučilišta, a što se pak tiče pravne osobnosti, zakon o sveučilištu ne regulira to pitanje, nego omogućuje sveučilištu da o svom ustroju, pa tako i o pravnom statusu svojih sastavnica, odlučuje svojim statutom, koji donosi sveučilišni senat.

Glede budućnosti mladih znanstvenika kaže se kako im se omogućuje napredovanje isključivo na temelju njihova rada i znanstvenih dostignuća te ih se na taj način nastoji zadržati u sustavu znanosti. Kako bi se povećala transparentnost trošenja novca, predložen je nov model financiranja putem programskih ugovora. Njime se za razliku od prijašnjih modela ide na ruku upravo sveučilištima jer im se jamči količina proračunskog novca unutar tri godine, za razliku od dosadašnjeg kad su se svake godine doznačivala ovisno o proračunu. Programski ugovori, kao se dodaje, onemogućuju smanjenje proračunskog novca rebalansom, što je po sadašnjem zakonu bilo moguće.

Ministarstvo navodi da se novim zakonskim prijedlozima daje potpuna autonomija visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima da se ustroje po načelu postizanja najviše moguće učinkovitosti. Zakon, kako se napominje, predviđa i povećanje planiranih sredstava za sveučilišta koja budu najučinkovitija.

Napominje se kako su konačni tekstovi prijedloga zakona o sveučilištu, zakona o visokom obrazovanju i zakona o znanosti još u izradbi, odnosno u raspravi u prosudbenim povjerenstvima i podsjeća kako je 1. studenog 2010. službeno zaključena prva faza javne rasprave, a trenutno je u tijeku druga faza rasprave, u okviru koje se u prosudbenim povjerenstvima ocjenjuju pristigle primjedbe i prijedlozi. Naime, povjerenstva koja je imenovalo ministarstvo sustavno obrađuju prijedloge za poboljšanje nacrta tih zakona, pri čemu se uzimaju u obzir i one primjedbe koje su pristigle nakon navedena roka. Svi prijedlozi objavljeni su na mrežnim stranicama ministarstva.

Ministarstvo poziva sve zainteresirane pojedince i skupine da putem njegove mrežne stranice ili svojih predstavnika prosudbenim povjerenstvima dostave konkretne primjedbe ili konkretne prijedloge za poboljšanje paketa zakona. U priopćenju se izražava čuđenje da pojedincima i skupinama ne odgovara povećanje transparentnosti trošenja proračunskog novca i vlastitih sredstava, sprječavanje "divljanja" školarina, zaštita znanstvenih novaka, nadzor osnivača nad trošenjem novca i zakonitosti rada, odnosno ostvarenja onih ciljeva koji su podloga za bolji i učinkovitiji sustav znanosti i visokog obrazovanja.


24.01.2011. 13:18:03
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh