Skandal Pegasus: što se zna godinu dana poslije?

Pegasus je krilati konj iz grčke mitologije koji može letjeti. Velike talente posjeduje i istoimeni proizvod izraelske firme NSO. Riječ je o softveru za špijuniranje mobilnih telefona i računara u realnom vremenu. Softveru koji se koristi širom svijeta, a s razmjerima tog korištenja javnost je upoznao jedan međunarodni istraživački tim 18. srpnja 2021.

Informacije o Pegasusu su tajne

U klijente Pegasusa, prema navodima tog istraživačkog tima, spadaju i institucije njemačke države koje su povezane s borbom protiv terorizma i drugih teških zločina. Koriste li taj softver i Savezni ured za borbu protiv kriminala (BKA) ili Njemačka tajna služba (BND) zadužena za inozemstvo? Godinu dana nakon otkrića istraživačkog tima, na to pitanje nema službenog odgovora.

Zastupnica stranke Ljevice u Bundestagu Martina Renner u ime svog zastupničkog kluba već godinu dana od vlade traži konkretne informacije o korištenju Pegasusa. Uzalud. Sve što je dosad dobila su standardne fraze koje uvijek zvuče isto: „odgovori na određena pitanja su samo za službenu upotrebu i predstavljaju tajne informacije". A najčešće obrazloženje za to je da se radi o informacijama koje se u posebnoj mjeri tiču boljitku države".

Optužba: ponašanje njemačke vlade nije baš demokratsko

Martina Renner je u razgovoru za DW iskazala ogorčenje: „Transparentnosti još uvijek nema i ja strahujem da je softver i dalje u upotrebi". Pomoću Pegasusa je moguće, između ostalog, upravljati kamerom računara ili aktivirati mikrofon mobilnog telefona, kaže Renner. Stranka Ljevice je sigurna da njemački organi sigurnosti koriste ovaj špijunski program.

I organizacija za ljudska prava Reporteri bez granica, ako se u obzir uzmu brojna medijska izvješća, nema razloga sumnjati da je Pegasus aktivan i u Njemačkoj. Helene Hahn, stručnjakinja Reportera bez granica na području slobode interneta, za DW kaže da ponašanje sadašnje njemačke vlade ne smatra pretjerano demokratskim. Ona dodaje da parlament ne može ispuniti svoju kontrolnu funkciju ako Ministarstvo unutarnjih poslova ne daje informacije o tome „da li i u kojoj mjeri policija i tajne službe koriste Pegasus i druge špijunske programe".

FDP i Zeleni su razočarali Reportere bez granica

Od koalicije koja je na vlasti od prosinca 2021. Reporteri bez granica su očekivali mnogo više. Jer u toj vladi su i Stranka slobodnih demokrata (FDP) i Zeleni, a to su dvije stranke koje su se, kada su bile u oporbi,  „snažno zalagale protiv upotrebe špijunskih softvera i nadzora".

Helene Hahn podsjeća da su Zeleni Pegasus nazvali „noćnom morom za pravnu državu". I FDP je zahtijevala da se prestane s upotrebom tzv. „državnih trojanaca". Zato se sada očekuje da se njemačka vlada „javno i nedvosmisleno" distancira od suradnje s tvrtkama kao što je NSO te da se založi za regulaciju tog sektora.

I pored svog razočaranja zbog ophođenja države sa špijunskim softverom poput Pegasusa, Reporteri bez granica ukazuju na koalicijski ugovor i nadaju se da će doći do promjene kursa. To bi značilo da bi trebalo preispitati efikasnost i pravne aspekte zakona o sigurnosti. „Reporteri" prenose da se planira i da se prilikom donošenja budućih zakona angažira specijalno povjerenstvo koja bi savjetovalo političare.

Pegasus i ubojstvo Džamala Kašogija

Reporteri bez granica smatraju da je sadašnje stanje problematično jer podriva kredibilitet Njemačke u odnosima s drugim zemljama. Jer, pokazalo se da je „takav špijunski softver opasnost za ljudska prava i širom svijeta dovodi ljude u životnu opasnost."

Najekstremniji primjer je ubojstvo saudijskog novinara Džamala Kašogija 2018. Mnoge indicije ukazuju da je pri planiranju ubojstva korišten Pegasus kako bi bili špijunirane osobe iz Kašogijevog okruženja. Helene Hahn kaže da se sumnja da se ovaj softver koristi i u zemljama EU-a. Tako su Poljska i Mađarska optužene da su pomoću njega špijunirale novinare i oporbene političare.

Je li programski kod poznat BND-u?

Ni na međunarodnom planu otkrića o Pegasusu nemaju mnogo posljedica. U javnosti i politici nije došlo do jačanja svesti o razmjeru moguće državne zloupotrebe trojanaca u svijetu.

Ljevičarska političarka Martina Renner i njezin zastupnički klub su u međuvremenu poslali vladi više od deset upita i pri tome nisu dobili nikakve relevantne informacije. Zastupnica smatra da bi posebno loša bila mogućnost da njemački organi sigurnosti nemaju programski kod Pegasusa - što bi značilo da oni ni sami ne znaju što sve taj program radi: „To je crna kutija", kaže Renner.

Ljevica upozorava na opasnost od zloupotrebe

Martina Renner razumije činjenicu da u borbi protiv terorizma i kriminala tajne službe koriste špijunske programe: „To naravno mora biti moguće". Ali, korištenje za obranu od opasnosti za nju može biti vrlo problematično. Dakle „tamo gdje postoje samo sumnje i gdje se ne radi o istrazi konkretnih krivičnih djela".

Ona smatra da je korištenje Pegasusa i sličnih programa najproblematičnije u redovima tajnih službi: „Tu su širom otvorena vrata zloupotrebama i samovolji". Jer, kako dodaje, nitko ne kontrolira i ne provjerava kada i koliko dugo su bili primijenjeni i što se događa s podacima. Neovisno od pravnih aspekata, Martina Renner smatra da bi bilo dobro kada bi se potakla proizvodnja domaćih špijunskih softvera u Njemačkoj i kada bi to kontrolirao parlament.

Digitalni laboratorij za ugrožene novinare

Skandal s Pegasusom se odavno već probio i do sudova. „Zna se već za stotine slučajeva špijuniranja", kaže Helene Hahn iz Reportera bez granica. Ova organizacija pomaže pogođenim osobama još od listopada 2021. pred sudom u Parizu i pred njemačkim sudovima.Ali pogođeni još uvijek čekaju na presude.

Točno na godišnjicu otkrića o Pegasusu, počela je s radom Digitalni sigurnosni laboratorij (Digital Security Lab) Reportera bez granica. Riječ je o službi kojoj se mogu obratiti novinari koji gaje sumnje da su im telefoni špijunirani. Novinari joj mogu poslati svoj telefon i digitalni forenzičari će ga ispitati - i ustanoviti radi li se o nedozvoljenim programima.