Rusija i svijet oplakuju smrt Aleksandra Solženjicina

Rusija oplakuje smrt Aleksandra Solženjicina, pisca i disidenta koje je kritikom tiranije sovjetskih vlasti stekao status jedne od najhrabrijih ličnosti 20. stoljeća.

"Imao je težak, ali sretan život", rekla je o piscu, dobitniku Nobelove nagrade za književnost, supruga Natalija.

Posljednji sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov nazvao je Solženjicina "čovjekom jedinstvene sudbine čije će ime ostati zapisano u povijesti Rusije".

Premijer Vladimir Putin je piščev književni i građanski angažman i tešku sudbinu nazvao "primjerom autentičnog odricanja u službi ljudi, domovine, ideala slobode, pravde i humanizma" te poručio "Ponosni smo što nam je bio sunarodnjak i suvremenik".

Za ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva Solženjicin je bio jedan od "najvažnijih mislilaca, pisaca i humanista 20. stoljeća".

Dobitnik Nobelove nagrade 1970., za roman "Arhipelag Gulag", Solženjicin je u 89. godini preminuo od infarkta u svome moskovskom domu.

"On je bio jedan od prvih koji su glasno progovorili o nehumanosti Staljinova režima i o ljudima koji su to proživjeli, ali se nisu slomili".
Mihail Gorbačov,
posljednji sovjetski predsjednikProveo je dva desetljeća u egzilu i u domovinu se odbijao vratiti sve dok nije pao sovjetski režim, a nakon povratka 1994., rusko vodstvo odalo mu je izuzetnu počast. Nobelovac je, međutim, otada oštro kritizirao razvoj postsovjetske Rusije pozivajući je da se vrati moralnim i tradicionalnim vrijednostima. Ipak je pozitivno ocijenio ulogu Putina u "obnovi zemlje" nakon tranzicijskog kaosa 90-ih.

Knjižare u središtu Moskve izložile su u prvi plan njegova djela, a televizijske i radijske postaje emitirale izvješća o njegovu životu i radu o kojemu mladi Rusi znaju malo ili vrlo malo.

U ponedjeljak iz svijeta stižu izrazi sućuti za smrt čovjeka koji je svojom borbom protiv zla kakvi su bili staljinistički logori postao savjest Rusije.

Svojim pisanjem o sovjetskom sustavu logora Soljženjicin je dao "povijesni doprinos" i "potaknuo intelektualno propitivanje komunizma i marksizma na Zapadu", rekao je Horace Engdahl, stalni tajnik Švedske akademije koja dodjeljuje Nobelove nagrade.

Dijelove Soljženjicinova rukopisa prokrijumčario je iz Sovjetskog Saveza Stig Fredrikson, tadašnji moskovski dopisnik švedske nacionalne agencije.

Njemačka kancelarka Angela Merkel nazvala je u ponedjeljak Solženjicina "velikim i važnim piscem, angažiranim građaninom, moralistom, borcem ... koji se nije bojao". Odrasla u tadašnjoj komunističkoj Njemačkoj Demokratskoj Republici, Merkel se prisjetila da su njezina oca, pastora, pratile njemačke tajne službe i ocijenila je da je svojim pisanjem ruski autor odlučno pridonio rušenju komunističkog totalitarizma.

Za francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja ruski nobelovac bio je "ličnost koja je u romanu naslijedila Fjodora Dostojevskog koji pripada u vrh svjetske literature". Nazvao ga je i "autorom slobode" "koji je obuhvatio svojim radom i rusku i europsku dušu". (HINA/METRO)