Ronioci postaju oči znanstvenika u praćenju podvodnih šuma Jadrana

Ispod površine Jadrana postoje prave „šume" velikih smeđih algi koje stvaraju složena staništa u kojima brojne vrste pronalaze hranu, sklonište, prostor za razmnožavanje i zaštitu od grabežljivaca. No, zbog zagrijavanja mora, morskih toplinskih valova i drugih pritisaka, upravo se iz najplićih dijelova obale sve više povlače.

Njihov nestanak zato nije samo gubitak nekoliko vrsta algi, nego promjena čitavog priobalnog ekosustava. Na njihovo stanje utječu visoke temperature mora, promjene u reproduktivnim ciklusima organizama, povećana aktivnost biljojeda poput morskih ježinaca, ali i ljudski pritisci poput sidrenja, oštećivanja stjenovitog dna i nezakonitog ribolova.

Problem je što je takve promjene pod morem puno teže pratiti nego promjene na kopnu. Znanstvenici moraju izravno roniti, obilaziti velik broj lokacija te bilježiti gdje se naselja velikih smeđih algi još pojavljuju, koliko su razvijena i u kakvom su stanju, ali i pratiti ribe, morske ježince i druge organizme koji mogu ukazivati na promjene u ekosustavu.

Zato znanstvenici Instituta Ruđer Bošković u praćenje uključuju ljude koji pod morem provode najviše vremena, lokalne rekreativne ronioce.

U suradnji s Ronilačkim klubom Ugor-Vrsar, znanstvenici IRB-a proveli su edukativnu i terensku aktivnost tijekom koje su ronioci učili kako prepoznati i bilježiti stanje morskih šuma, makroalgi, riba i morskih ježinaca. Nakon edukacije uvježbali su i postavljanje linijskog transekta, standardizirane metode koja omogućuje da se stanje istih lokacija prati i uspoređuje kroz vrijeme.

„More je veliko, a istraživački timovi ne mogu istodobno biti na svim lokacijama na kojima se promjene događaju. Zato su nam potrebni ljudi koji dobro poznaju lokalno podmorje, koji mu se redovito vraćaju i koji mogu naučiti prepoznati i bilježiti ono što je znanstveno važno", ističe dr. sc. Ljiljana Iveša, voditeljica Laboratorija za ekologiju bentosa Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković.

Ronioci pritom ne zamjenjuju znanstvenike, nego svojim lokalnim znanjem i stalnom prisutnošću pod morem mogu pomoći u ranom uočavanju promjena i dugoročnom praćenju istih lokacija. Upravo je Istra posebno pogodna za takav oblik građanske znanosti jer postoji aktivna ronilačka zajednica koja dobro poznaje lokalno podmorje, a ronioci su često među prvima koji primijete pojavu neobičnih vrsta ili nestanak staništa koja su nekada bila uobičajena.

Aktivnost je dio istraživanja u okviru projekata CAMBioMed i REFINE, kroz koje znanstvenici proučavaju stanje, promjene i mogućnosti obnove hridinastih staništa i šuma velikih smeđih algi u Sredozemlju i sjevernom Jadranu.