Rebalans proračuna - rashodi veći 898 milijuna kuna
Za neke se rashode morao odvojiti dodatni novac zbog čega su neočekivano porasli i rashodi
Vezano za rashodnu stranu proračuna premijerka Jadranka Kosor je poručila da se neće smanjivati plaće korisnika proračuna, da se neće smanjivati mirovine, kao ni dječji doplatak, porodiljene naknade, druga davanja usmjerena socijalno najugroženijima.
>>Rebalans proračuna povećava deficit na 4,2 posto BDP-a
I u rebalansu se od ukupnih rashoda poslovanja u iznosu 120,3 milijarde kuna najveći dio, 65,3 milijarde kuna ili 703,7 milijuna kuna više nego je prvotno bilo planirano, odnosi na naknade građanima i kućanstvima ( mirovine, zdravstvo, socijalne naknade), a rashodi za zaposlene iznose 22,5 milijardi kuna.
Premijerka je istaknula kako se "češljanjem proračunskih stavki" u ministarstvima uštedjelo 1,5 milijardi kuna, ali za neke se rashode morao odvojiti dodatni novac, što je dovelo do povećanja rashoda za 898,2 milijuna kuna.
Rebalansom se tako osigurava dodatnih 356 milijuna kuna za mirovine, 386 milijuna kuna za nezaposlene, dodatnih 600 milijuna kuna za subvencije poljoprivredi, 300 milijuna kuna za štete zbog elementarnih nepogoda, 100 milijuna kuna za rodiljne naknade i 170 milijuna kuna za provedbu referenduma o izmjenama Zakona o radu.
Ta su povećanja vidljiva i u prijedlogu proračunskih stavki pojedinih ministarstava, pa se tako kod Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u čijoj su nadležnosti i mirovine i nezaposleni predviđa povećanje rashoda za 629,2 milijuna kuna ili za 1,6 posto, na ukupno 38,6 milijardi kuna.
Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi dobiti ukupno oko 4,6 milijardi kuna što je 11,3 posto ili 466,5 milijuna kuna više nego je prvotno bilo planirano, a u resoru financija rast ostalih izdataka države utječe i na rast ukupnih rashoda tog ministarstva za 728 milijuna kuna, na ukupno 32 milijarde kuna.
Izdvajanja pak za provedbu referenduma oko izmjena ZOR-a planirana su kod Državnog izbornog povjerenstva, odnosno Hrvatskog sabora čiji rashodi rastu za 158,5 milijuna kuna, na ukupno 416,5 milijuna kuna.
Među ministarstvima koja nakon rebalansa u ovoj godini mogu očekivati više novca su i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa s porastom za 109,9 milijuna kuna, na 11,8 milijardi kuna, kao i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s rastom rashoda za 23,4 milijuna kuna, na ukupno 6,6 milijardi kuna.
Ostale pak resore uglavnom očekuje smanjenje proračunskih stavki, pa bi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ostalo bez 306,3 milijuna kuna i u konačnici bi raspolagalo sa 26,3 milijarde kuna.
Na stavkama Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva predviđene su uštede od 169,3 milijuna kuna i ukupno se u tom resoru predviđa 1,9 milijardi kuna.
Izdaci Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva smanjuju se za 88,8 milijuna kuna, na 656,8 milijuna kuna, a Ministarstva pravosuđa bi, uz uštedu od 40 milijuna kuna, na kraju imalo 2,6 milijardi kuna.
Nekoliko je pak resora koja rebalans neće zahvatiti, primjerice Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti kojemu proračun ostaje 4,1 milijardu kuna, Ministarstvo turizma sa 226,6 milijuna kuna, a neće se mijenjati ni izdaci primjerice ureda pučkog pravobranitelja, pravobraniteljica za djecu, za ravnopravnost spolova, za osobe s invaliditetetom, Državnog ureda za reviziju, itd.(hina/metro-portal)
Novi komentar