« Kultura
objavljeno prije 3 mjeseca i 2 dana
INTERVJU

Razgovor promotorom kulture Ivorom Zidarićem

Kontinuirano pokreće i provodi projekte, kako u očuvanju baštine tako i u podupiranju suvremene umjetnosti, djelujući diljem Hrvatske, praktiučno u svim županijama

Ivor Zidarić neumorno promiče kulturu
Ivor Zidarić neumorno promiče kulturu (Miroslav Pelikan)
Više o

Ivor Zidarić

,

intervju

,

Miroslav Pelikan

Ivor Zidarić zacijelo je jedini promotor kulture u Hrvatskoj. Kontinuirano pokreće i provodi projekte, kako u očuvanju baštine tako i u podupiranju suvremene umjetnosti, djelujući diljem Hrvatske, praktiučno u svim županijama.

Gospodine Zidarić, dugi niz godina djelujete kao promotor kulture u Hrvatskoj. Jeste li zadovoljni učinjenim? Što bi posebno izdvojili?

Hvala na pitanju. Odmah iz prve bih rekao da sam sam mala kap u moru. No, to je onako ako gledamo iz šire perspektive. Polazimo li od mikrorazine, od svoje kuće, susjedstva, ulice, grada pa do županija i države, općenito zajednice i društva, isplati se reći da se zaista trudim sa mnogim suradnicima pa i uspijevam u mnogim projektima iz domene kulture. Moram priznati da nije lako i ponekad se dvoumim i pitam da li mi to baš treba u životu, no, još uvijek nekako volim to što radim i raduje me kad vidim svaki pomak prema naprijed. Posebno bih izdvojio rad i djelovanje na promociji hrvatske nematerijalne baštine i djelovanje na općenito kulturno umjetničkom nivou. Od organizacije izložbi slika, fotografija, do tiskanja materijala, održavanja radionica, predavanja, koncerata, društvenih zbivanja, festivala itd. Poseban naglasak bih stavio na uključivanje svih slojeva društva u naše platforme pri čemu mislim na djecu, stariju populaciju i osobe sa posebnim potrebama. Ovdje mogu istaknuti naše projekte LegendFest, LegendArt, LegendExpo, LegendIn.

Putujuća izložba Ive Šebalja završila je putovanje kroz Hrvatsku, no Šebalj još uvijek nema ni ulicu, ni spomen ploču, Zašto?

Da, tužno i istinito.

Izložba radova i kolekcije Ive Šebalja u 2017. godini bila je predstavljena u 6-7 gradova Hrvatske. Svugdje je izložba bila dobro posjećena i vidio sam zadovoljne ljude koji se na neki način vole družiti na otvorenjima i posjećivati izložbe. Mi ovdje u Zagrebu smo na neki način razmaženi, jer se ipak događa dosta kulturno umjetničkih sadržaja. Ali to nije tako u manjim sredinama pa je lijepo vidjeti građane koji dolaze sa osmjehom na licu i više puta posjete izložbu, ne bi li uživali i iskoristili istu u što većem obimu. Puno je djece sa učiteljima posjećivalo izložbe i to mi je drago.

Ona ružnija strana medalje je upravo ova koju ste naveli u pitanju. Jedan od većih hrvatskih umjetnika, rođen u staroj Vlaškoj, preminuo u Tomašićevoj u Zagrebu, kojemu se cijeli život odvijao isključivo u Zagrebu, nema niti spomen ploču niti ulicu. Pa i cijeli opus radova Ive Šebalja, koji je zaista ogroman, nije nikad prikazan javnosti, niti se posebno i sustavno itko bavio promicanjem njegovog slikarstva kako u Hrvatskoj tako u inozemstvu. Čast nekim izuzecima koji su privatno iz čiste ljubavi i entuzijazma, sakupljali Šebaljeve radove i koji put ih bilježili u katalozima i izložbama.

Toliko me ljudi iz cijele Hrvatske zvalo i molilo da im pošaljem kataloge sa izložbi, kao i knjige koju smo izdali 2014. godine, čiji tekst potpisuje Ive Šimat Banov.

Ali tu nije kraj! Osim pomoći samih galerija ili  muzeja oko postavljanja izložbe  tiskanja kataloga, nas par je entuzijastički napravilo sve izložbe za 0,00 Kn podrške od relevantnih institucija Gradova i Države RH. To je ono što čovjeka uvijek razočara i na silne molbe i prijedloge, od Ureda Predsjednice do Ministarstva kulture i Gradskih ureda za kulturu, trebate biti sretni ukoliko dobijete pismo potpore, koje na žalost, u Hrvatskoj nikome puno ne znače. Ha, ha, ha .... sad neću više dobivati ni to.

Na žalost, ta na neki način ucjenjivačka politika koja se provodi u Hrvatskoj kulturi je toliko uzela maha, da se nitko ne želi niti može pobuniti iz vrlo praktičnih razloga, opstanka. Traži se zahvalnost i poniznost u svakom pogledu. A gdje je onda kultura i umjetnost koja bi trebala biti prva koja progovara o društveno socijalnim problemima itd. Ne bih dalje u tom smjeru .... Izložbe Ive Šebalja biti će još u Hrvatskoj i inozemstvu, pa kad napiše članak ili mišljenje neki inozemni likovni kritičar, možda bude prepoznat i od naših institucija.

Novost je i organizacija festivala u Vukovaru.

Da, jako mi je drago da radimo sa Vukovarom projekt pod nazivom „Vukovart - luka umjetnosti", koji će se događati početkom lipnja ove godine. Radi se o krasnoj ideji oslikavanja površina od strane najvećih svjetskih muralista i 3D slikara, te street art umjetnika. Oslikavat će velike zidove odnosno površine zgrada u Borovom naselju. Slike/radovi ostaju trajno, i uz to ćemo organizirati niz popratnih događanja. Radujem se i sretan sam što se ovaj projekt odvija upravo u Vukovaru, jer smatram da je kultura ona koja može nadvladati ili putem koje možemo nadvladati mnoge probleme, nesuglasice, svakodnevne neuroze kojima nas mediji bezočno zasipaju u ime nekog ili nečeg.

Spomenimo i da Vaš projekt LegendFest ide dalje

Da, nastavljamo ove godine sa našim projektima i platformama u Šibensko-kninskoj županiji na prekrasnim Slapovima Krke, Roškom slapu, treću godinu, zatim u Istri u magičnom Pićnu, trinaestu godinu za redom ! U tijeku su zaprimanja prijava programa pa eto i ovdje koristim priliku pozvati sve zainteresirane da se prijave i uveličaju naše projekte svojim programima, idejama i kreacijama.

Uskoro i Veliki Tabor stiže u središte Vašeg zanimanja?

Hmmm, od kud vam ta informacija? Ha, ha, ha, pa da, vi ste ipak vrsni novinar ! Šuška se šuška na veliko, a gdje se šuška ima i ....... zamislite si prekrasne Dvore Velikog Tabora, na bregima Krapinsko-zagorske županije obučene u ruho mistike i narodnih predaja! Divno zar ne ? Uskoro ćemo obavijestiti javnost o svemu.

Djelujete u gotovo svim hrvatskim županijama.

Pa, kad malo bolje razmislim, ove smo godine prisutni sa projektima u manje više svim županijama. Još uvijek na nekima radimo i pregovaramo, dogovaramo, ali sve nam se više ljudi pridružuje, prati, a stalno dolaze novi, mladi divni i kreativni ljudi, kojima naše platforme koriste u životu kao neka vrsta škole, iskustva, odskočne daske u neke druge vode ili daljnja usavršavanja i djelovanja. Evo, jučer sam bio u još jednom hrvatskom dragulju, gradu Ozlju gdje idemo ove godine sa projektima Legenxpo i LegendIn.

Promovirate i mlade umjetnike, podupirete ih.

Upravo tako. Osim što se mnogi mladi umjetnici prijavljuju sa programima kojima na neki način promoviraju i prezentiraju hrvatsku nematerijalnu i materijalnu baštinu, pokušavamo probijati granice sa mladim, srednim i starijim umjetnicima. Nedavno je otvorena izložba slika mladog akademskog slikara Ivana Listeša u Klubu Zagoraca u Zagrebu, koja traje do početka svibnja 2018. godine. Prošle smo godine organizirali u suradnji sa Pikto Galerijom u Branimir Centru veliki projekt pod nazivom Art Pullover, na kojem je sudjelovalo oko 50 do 60 mladih umjetnika sa programima svakodnevno kroz cijeli mjesec prosinac u jednom većem prostoru u Branimir Centru u Zagrebu. Neki od umjetnika su preko nas završili u inozemstvu gdje su postali vrlo popularni, nekima njihovi radovi krase zidove svjetskih galerija itd.

Imate i aktivnu suradnju sa Slovenijom

Itekako! Od kolovoza ove godine smo startali sa Interreg EU prekograničnim projektom SLO-HR, pod nazivom Živa Coprnija - Živa Štrigarija. Radi se o jednoj platformi povezivanja područja Pohorja i Istre, kroz kulturno -umjetničko turističku turu koja će biti postavljena za koju godinu i u obliku IT platforme ili mobilne aplikacije i naravno u obliku turističke ture krasnih mjesta Istre i Pohorja. Posjetitelji će na ovoj turi moći puno toga naučiti o povijesti, tradiciji, baštini nekih hrvatskih gradića unutrašnjosti Istre i Pohorja. Na taj način širimo i djelujemo turistički u unutrašnjosti što i jest sve veći cilj i kvaliteta naše države. Suradnja je zaista dobra i lijepa, te smo nedavno zajedno bili na najvećem „Storytelling festivalu - Festivalu pričanja priča" u Ediburghu u Škotskoj.

Vjerujte, mi imamo zaista što ispričati i pokazati!

Što Vam je još u planu?

Radimo dosta na pripremama i natječajima za druge EU fondove i partnerstva sa susjednim državama. To je jedan podosta dugotrajan i iscrpljujući posao. A onda se nagradimo organizacijom ponekog projekta ! Ha, ha, ha .... u pripremi su i projekti LegendKuća u Istri, LegendTours itd. itd. nema tu kraja. A zamislite mrežu ovih platformi po cijeloj Hrvatskoj sa prekograničnim suradnjama susjednim državama. Zar to ne bi bilo lijepo ? Pogledajte samo kako stojimo po nematerijalnoj baštini na UNESCO listi.

Ima li kultura, baština alternativu?

Hmmm, zamislio bih se malo. Iz jednog razloga, što, odgovor zavisi o definiranju baštine i kulture kao i same alternative, kao pojma. U smislu nekakve zamjene ili zamjenice, nema. U smislu sociološkog fenomena ili jednog od tumačenja trećeg i drugačijeg načina poimanja i izražavanja kroz kulturu i o baštini, postoje neke mogućnosti koje se pojavljuju uglavnom sa novom tehnologijom i izumima/dometima društva i zajednice kao takve. Danas je moguće puno više sadržaja prenijeti, prikazati, dostaviti u sve kraćem periodu, manjem prostoru i gotovo individualno. Postoje mnoge prednosti ali i mane ovakvog nazovimo to naprednog komuniciranja kulture i baštine. Što bi Lennon rekao, Instant Karma ..... ha, ha, ha.

Kako vidite i doživljavate zbivanja u europskoj kulturi?

I ovo je pitanje vrlo delikatno, poradi same definicije pojma europske kulture. Koje su granice i što sve spada u europsku kulturu? No, gledajući na Europu, recimo geografski povijesno određenom kao „stari kontinent" (i ovo mi je smiješno jer što bi bila onda Azija, Afrika ..... ako je Europa „stara"?), na tom području dolazi sve više do miješanja i ispreplitanja kultura, što je nekad bilo tipično za novije nacije koje su nastale na raznim doseljenicima, osvajačima, domorodcima itd. U Europi sve više nestaju kulturne raznolikosti i s obzirom na današnju tehnologiju i tzv. napredak u komunikaciji i putovanjima, Europa je postala dostupna mnogima.

Paralelno s tehnološkim napretkom, političko ujedinjavanje Europe i stvaranje fondova koji podupiru zajedničku Europsku kulturu različitosti, dolazi do interesantnog fenomena, koje bi mogli ubaciti u odgovor na pitanje prije ovoga, a to je jedna nova alternativna scena umjetnosti i poimanja kulture koja nam je zajednička. Naravno da ovakav pokušaj ujedinjavanja različitosti ide polako jer se svijest čovjeka ne može promjeniti preko noći, pa tako dolazi i do jačanja ekstrema koji smatraju svoju kulturu i baštinu dominantnijom, ali ipak se primjećuje da taj zajedniči europski vjetar sve češće zapuše i našom zemljom.

Piše: Miroslav Pelikan
16.04.2018. 10:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh