Prvo sučeljavanje kandidata bez konkretnih programa

Večeras se u programu HRT-a po prvi put održala debata i sučeljavanje kandidata za hrvatskog predsjednika. Na sučeljavanju se nije pojavilo svih dvanaest kandidata, iz neobjašnjenih razloga ostala je prazna fotelja Andrije Hebranga, a Boris Mikšić nije došao jer je u Americi.

U gotovo trosatnoj raspravi sudjelovali su Ivo Josipović, Nadan Vidošević, Milan Bandić, Vesna Pusić, Damir Kajin, Dragan Primorac, Miroslav Tuđman, Josip Jurčević, Vesna Škare Ožbolt i Slavko Vukšić, a program su vodili Hloverka Novak Srzić i Branimir Bilić.

Nezavisni kandidat Milan Bandić (ponovno) nije izravno odgovorio na pitanje koji je njegov program, već je napomenuo da nijedna vlast nije uspjela napraviti najvažnije stvari, a to su istinska reforma pravosuđa, državne uprave i javnih poduzeća.

''Da se kandidiram za predsjednika Republike ponukalo me 70 posto ljudi koji nemaju kruha, posla. Hrvatska je u goroj situaciji nego 1991., i treba se izvući iz toga radom, a ne puškom", rekao je Bandić. Inače se baš i nije uključivao u raspravu, tvrdeći da iz solidarnosti ne koristi pravo replike.

SDP-ov kandidat Ivo Josipović naglasio je da se zalaže za pravednu Hrvatsku, a takvom je vidi za pet godina. Rekao je da je hrvatski porezni sustav nepravedan i da bi se kao predsjednik zalagao za uvođenje poreza na kapitalnu dobit, što uključuje i ZAMP. Nije htio odgovoriti na pitanje voditelja Branimira Bilića o tome bi li "jedan od svojih pet stanova dao nezbrinutoj braniteljskoj obitelji jer je demagoško''. 

Draganu Primorcu glavni je cilj vidjeti Hrvatsku kao lidera regije, a u debatu je krenuo oštro prema Nadanu Vidoševiću, rekavši kako se Vidošević ne može predstavljati kao novi čovjek, budući da je već sudjelovao u vlasti. Vidošević na to nije reagirao, nego je rekao kako je predsjedničko mjesto bitno, budući da je ključni element diplomacije danas prodaja robe i usluga. Kaže da je temeljno da zajedno sjednu predsjednik Republike, Vlade, parlamenta i ostali čelni ljudi kako bi donijeli razvojnu strategiju Hrvatske.

Na činjenicu da je i on bio u vlasti, Primorac kaže: ''Ako sam i bio, nađite jednu mrlju u mom resoru", na što se glasno nasmijala Vesna Pusić. Prema njoj predsjednik treba biti netko tko zna posao, ima iskustva, integritet i hrabrost. ''Hrvatska kao prvo mora iskoristiti šanse koje nam se nude na međunarodnom planu, reformirati pravosuđe, restrukturirati poljoprivredu, a politika mora van iz godspodarstva kao menadžer.''

Damir Kajin i dalje smatra da bi pola predsjedničkih kandidata trebalo uhititi.

"Lopove dam, Hrvatsku ne dam. Došlo je vrijeme ili mi, ili oni. Mi smo oni koji žive od svog rada, obrtnici, poslodavci, a oni su oni koji su sudjelovali u pretvorbi i privatizaciji. Istu takvu čistku trebalo bi provesti na ovoj televiziji, trebalo bi razvlastiti tajkune i omogućiti sucima i odvjetnicima da obave svoj posao", rekao je Kajin.

Jedno od prvih pitanja koje je Branimir Bilić uputio Vesni Pusić bilo je o njezinom stavu da je i Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu, na što je Pusić odgovorila da su to činjenice.

"Radi se o politici jedne stranke koja je naknadno svoju politiku pokušala sakriti iza države. Treba izvući pouku da se ne izbjegavaju institucije države kad se donose tako važne odluke. To ubuduće neće biti moguće, ali onda se moglo", izjavila je Pusić što je izazvalo raspravu između nje, Josipa Jurčevića, ali i Miroslava Tuđmana koji je rekao da je za propast suživota Hrvata i Bošnjaka u BiH bila kriva unutarnja politika Bošnjaka.

Tuđman smatra da Hrvatska pristupanjem EU ne gubi samo suverenitet, nego i sposobnost samostalnog odlučivanja. S Jurčevićem se složio oko toga da je popuštanje EU u zamjenu za 2,5 milijarde eura izdaja nacionalnih interesa, ali su se uspjeli posvađati oko toga tko je od njih dvojice pokrenuo građansku inicijativu za raspisivanje referenduma.

Jurčević se požalio i na HRT-ov neprimjeren način praćenja pojedinih predsjedničkih kandidata. Također je naveo kako je Hrvatskoj potrebna dekomunizacija, jer je već doživjela deustašizaciju i denacifikaciju.

Slavko Vukšić u utrku ulazi jer Hrvatskoj nedostaje da svi skupa "stanu na loptu", jer imamo 850,000 nezaposlenih u proizvodnji, i jer treba očistiti mito i korupciju. On će, kako kaže, forsirati ministre da rade svoj posao.

Vesna Škare Ožbolt kaže da su ''ovo iznimno teška vremena, kao 1993. godine, i u ekonomskom i političkom smislu. Nekako mi se čini da je sad slična situacija, dotaknuli smo gospodarsko dno, pokušavamo se probiti u Europsku uniju čineći nepotrebne koncesije koje neće ništa značiti".

Prvi potez bi joj bio mijenjanje poreznog sustava, koji je iznimno nepovoljan za sve Hrvate.