Prvi Veliki četvrtak je vjerojatno bio u srijedu

Posljednja večera, zadnji obrok Isusa i njegovih apostola, zapravo se zbila u srijedu, tvrdi britanski profesor sa sveučilišta u Cambridgeu, piše Hina.

"Otkrio sam da se Posljednja večera dogodila u srijedu 1. travnja 33. godine", rekao je u razgovoru za "Times" profesor Colin Humphreys. U svojoj knjizi Tajna Posljednje večere on se bavi kontradikcijama koje već dugo muče povjesničare.

"Ovo je problem: stručnjaci za Bibliju i kršćani smatraju da je Posljednja večera počela nakon zalaska sunca u četvrtak i da se Isusovo raspeće zbilo u petak ujutro oko 9 sati. Isus je u međuvremenu uhićen i suđen na nekoliko mjesta u Jeruzalemu. Stručnjaci su prošli te dijelove grada sa štopericom ne bi li vidjeli kako je taj niz događaja stao u vrijeme od četvrtka navečer do petka ujutro i utvrdili su da je to nemoguće", rekao je Humphreys.

"Apostoli Matej, Marko i Luka kažu da je Posljednja večera bila pashalna večera, a Ivan tvrdi da se dogodio prije Pashe". Mislim da obje strane imaju pravo jer govore o različitim kalendarima. Trojica apostola služe se popularnim, ali zastarjelim kumranskim kalendarom, a Ivan službenim lunarnim. Profesor miri dva kalendara i zaključuje da se Posljednja večera zapravo održala dan prije Velikog četvrtka.

"Ako čitamo Evanđelja tako da idu ruku pod ruku sa znanošću, vidimo da nema kontradikcije", kaže Humphreys. On vjeruje da njegov zaključak pomaže da se izbjegne trenutačna praksa računanja datuma Uskrsa po lunarnim ciklusima. Zapadno kršćanstvo danas datum Uskrsa određuje kao prvu nedjelju poslije prvog punog mjeseca u proljeću, nakon 21. ožujka.

Humphreys predlaže da se Uskrs fiksira na 5. travnja ili barem na nedjelju najbližu tome datumu. O sličnoj je teoriji raspravljao i papa Benedikt XVI. 2007. kad je javno prihvatio da je Isusova posljednja večera vjerojatno bila organizirana po kumranskom kalendaru, što bi značilo da su se pashalne večere održavale jedan dan prije nego što to službeni kalendar kaže.