Proučavanjem mrava do novih antibiotika

Život u kolonijama mravima omogućuje da dominiraju bilo kojom okolinom. No s ljudima to očito nije slučaj, jer što smo bliže jedni drugima, time ćemo prije jedni na druge prenijeti ono što najmanje želimo - bolesti.

Milijunima godina prije nego što su ih ljudi "otkrili", mravi su stvarali antibiotike kojima su se borili protiv potencijalno po život opasnih infekcija koje su napadale gnijezda. Smatralo se da bi, zbog kolonijalnog načina života, trebala proizvoditi i koristiti vlastitu vrstu antibiotika, no u novije doba i to se preispituje.

Na 20 vrsta mrava izvršena je komparativna analiza prilikom koje su uzimani brisevi s površine različitih vrsta mrava. Oni su se pomiješali s mješavinom bakterija kako bi se otkrilo hoće li se one dalje razvijati. Pritom je otkriveno da su se neke vrste bakterija slabije razvijale kada su im dodani brisevi, što znači da je površina tijela mrava natopljena antibakterijskim tijelima koja djeluju na određene mikroorganizme.

12 vrsta mrava pokazalo je antibakterijska svojstva, no 8 vrsta nije. Adrian Smith, voditelj istraživanja ovaj pronalazak smatra korisnim za potragu za novim vrstama antibiotika za ljudsku uporabu.

Osim što se saznalo da neki mravi ne proizvode antibiotike, ili barem ne one koji bi njihovo tijelo prekrivali izvana, pokazalo se da jedna vrsta proizvodi najjači antibiotik dosad poznat, a to je bilo upravo vrsta za koju se tek sada uspjelo dokazati da išta uopće proizvodi. Antibiotik tog mrava uništio je sve bakterije u pokusu. 

Vjerojatno ne treba naglašavati činjenicu da će ljudi (to jest, bakterije koje napadaju ljude) u ne tako dalekoj budućnosti postati imuni na antibiotike, što znači da je potrebno pronaći nove vrste. Čini se pametnim za pomoć okrenuti životinjama koje preživljavaju već tisućama godina.