Prijava uzgajivača tigrova i nužna izmjena zakona

Udruga Prijatelji životinja prijavila je Državnom inspektoratu Zlatka Budina iz Križevaca zbog dugogodišnjeg nezakonitog držanja i uzgoja tigrova. Ujedno je u komentarima na javnoj raspravi, koja se odnosi na plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva poljoprivrede za 2022. godinu, istaknula da stručnjaci za divlje životinje ističu neprihvatljivost držanja tigrova i sličnih divljih životinja u posjedu fizičkih osoba: „Apsurdno je što takvo držanje životinja u Hrvatskoj nije uopće zakonski regulirano, što je još jedan razlog zašto je nužno sljedeće godine pokrenuti izmjene Zakona o zaštiti životinja!"

Ovoga ljeta javnost je zgrozila vijest da se trajektom s Hvara nelegalno prevozio tigar kojega je držao u svojem posjedu hvarski ugostitelj Ivan Gospodnetić. Tigar je prevezen u Križevce i prebačen u vlasništvo Zlatka Budina, samozvanog spašavatelja tigrova. Prijatelji životinja tada su upozorili da prizor tigra na trajektu simbolizira groznu stvarnost kada se radi o zaštiti divljih životinja u Hrvatskoj i da će tigar imati 18 tisuća puta manje prostora nego što bi ga koristio u svojem prirodom okolišu.

Zlatko Budin prije 13 godina navodio je da ima 11 tigrova, a u medijima je 2020. godine izjavio da ima tri tigra pa je nejasno gdje su završili drugi tigrovi. „Prethodnih godina u više navrata prijavljivali smo ga zbog iznajmljivanja tigrova noćnim klubovima radi zabave i promocije. Nakon prijave 2006. godine veterinarska inspekcija zabranila je daljnje iznajmljivanje i korištenje tigra, potvrdila da je tigar iznajmljen vlasniku noćnog kluba koji ga je izložio stresu zbog promocije lokala te je utvrđeno da su prekršeni tadašnji Zakon o dobrobiti životinja i Zakon o zaštiti prirode. Na isti način mladi tigar držan je u kavezu ispred noćnog kluba u Selcu, često bez vode i zaštite od sunca, te bio prepušten nebrizi osoblja i maltretiranju prolaznika, a vodili su ga na lancu kako bi naplaćivali fotografiranje s njim", podsjećaju Prijatelji životinja na Budinova kršenja zakona i mučenja tigrova.

Navode da privatne osobe drže tigrove u zatočeništvu zbog privlačenja pozornosti i profitiranja na njihovu iskorištavanju u svrhu zabave. Ukazuju da je apsurdno i okrutno pariti i uzgajati tigrove znajući da se nikada neće moći vratiti u divljinu. Tako nešto eventualno bi provodile stručne institucije (a ne pojedinac) na svjetskoj razini, kroz velike projekte, sa znanstvenim pristupom i pripremom životinja za vraćanje u prirodu, što je za životinju uzgojenu i rođenu u zatočeništvu praktički nemoguće. Osim toga, kažu iz Udruge, izvoz tigrova iz uzgoja pridonosi crnom tržištu trgovine životinjama.

„Velike zvijeri u Hrvatskoj, kao i velike mačke, divlje su životinje čije je potrebe nemoguće zadovoljiti u zatočeništvu. Sve te vrste karakterizira potreba za životnim prostorom veličine do 3000 km², što se ne može osigurati u zatočeništvu gdje se npr. tigar drži u prostoru od samo 50 kvadrata. Stoga je  zatočenje za njih psihičko zlostavljanje i te životinje pokazuju vidljive znakove zoopsihoza. Osim toga, navedene vrste mogu predstavljati sigurnosni rizik za ljude zbog svoje veličine, snage zagriza i predatorske ili agresivne prirode te mogu grebanjem ili ugrizom ozlijediti ili čak ubiti ljude, osobito djecu, i druge životinje", naglašavaju Prijatelji životinja i dodaju da te životinje ne mogu biti ljubimci.

„One jednako pate i u zoološkim vrtovima i u tzv. privatnim kolekcijama, a svoju jadnu sudbinu dijele s mnogim drugim divljim životinjama", obrazlažu i komentiraju da Hrvatska nema nikakvu zakonsku regulativu trgovine egzotičnim životinjama kao kućnim ljubimcima. Zato su na javnoj raspravi naveli potrebu uvođenja tzv. Pozitivne liste, odnosno popisa vrsta koje se mogu držati kao kućni ljubimci, a što je usvojilo već više europskih država kao najbolje rješenje u prevenciji strašnih posljedica trgovine tim vrstama. Također, predlažu i da se, osim medvjeda, Zakonom zabrani da privatne osobe drže u zatočeništvu i druge pripadnike reda zvijeri, kao što su vukovi, risovi, tigrovi i druge velike mačke.

Iz Udruge pozivaju sve da do 4. studenoga 2021., kada završava javna rasprava, ostave komentar i zatraže izmjene Zakona o zaštiti životinja kako bi se ne samo reguliralo držanje i trgovina divljim i egzotičnim životinjama kao kućnim ljubimcima već i kako bi se potpuno zabranilo barbarsko držanje pasa na lancu, iskorištavanje svih životinja u cirkusima i druge prakse koje životinjama nanose patnju. Više o razlozima za izmjene Zakona o zaštiti životinja može se saznati na www.prijatelji-zivotinja.hr.