Prijatelji životinja pozivaju na suosjećajni Uskrs

Uobičajena slika Uskrsa podrazumijeva prejedanje obiljem jaja i mesa, čime se promašuje bit blagdana. Velik broj kokoši, pilića i drugih životinja iskorištava se i ubija zbog tradicionalnog jedenja jaja, šunke i kolača s jajima, kako bi se proslavio ovaj dan. Uskrs je slavlje pobjede nad smrću, pa je apsurdno da radi toga slavlja stradaju brojna svjesna bića.   Svake godine u svijetu držimo utamničeno oko pet milijardi ženki kokoši čiji reproduktivni sustav iskorištavamo. Svake godine čovječanstvo ubije milijarde tek rođenih neželjenih muških pilića. Sve to događa se zbog navike jedenja jaja.  

U prirodi, nakon nekoliko snesenih jaja, kokoš će početi sjediti na njima, kako bi se iz njih rodili pilići. S pilićima, dok su još u jajetu, stvara majčinsku povezanost i prati ih do odrastanja. U uzgoju kokoši, jaja se svakodnevno uklanjaju kako bi se kod kokoši potaknuo nagon za nadoknadom gubitka i daljnje nesenje jaja. Križanjem ili genetskim izmjenama čovjek je stvorio pasmine kod kojih je naglašen nagon za nesenjem. U uzgoju, kokoši uz stalnu fizičku patnju trpe i psihičko zlostavljanje namjernim mitarenjem i regulacijom svjetlosti kako bi nesle više jaja.  

U farmskom uzgoju trpaju ih po nekoliko u kavez u kojemu ne mogu niti rastegnuti krila. Zbog skučenoga prostora i loših uvjeta, rane polako zamjenjuju perje. Kako bi se zbog nepodnošljivih uvjeta života izbjeglo međusobno ranjavanje, kokoši podvrgavaju bolnom rezanju kljuna. Potpuno iscrpljene kokoši odvode u klaonicu, gdje ih vješaju za noge i režu im vratove. Njihova napaćena tijela najčešće koriste za juhe, za mačju i pseću hranu ili kao gnojivo.  

Malo ljudi upoznato je s činjenicom da su muški pilići neželjeni nusproizvod u proizvodnji jaja, a nisu poželjni niti za mesnu industriju koja koristi druge pasmine, manipulirane za davanje neprirodno velike količine mesa. Čim se rode, u industriji jaja muške piliće ubijaju gušenjem ili ih žive samelju. Svake godine u svijetu ubiju milijarde tek rođenih muških pilića. U Hrvatskoj muške piliće ubijaju drobljenjem čitavih živih životinja, tzv. maceracijom.   Također, malo ljudi razmišlja što su zapravo jaja i koliko je prirodno da ih koristimo u prehrani. Jaja nastaju od jajnih stanica. Nakon ovulacije, jajna stanica pada u jajovod gdje se nastavlja stvaranje jajeta. Ako je jaje oplođeno, što je u prirodi gotovo uvijek, stvara se zametak, a ako nije, nastavlja se stvaranje jajeta, pri čemu je sneseno jaje ekvivalent procesu menstruacije kod sisavaca. Osim što su jaja kolesterolske bombe, potencijalni nositelji salmonele i uzročnici smrtonosnog oblika raka testisa, nisu niti prirodno niti nutritivno potrebna u prehrani.  

I dok su smrt od gladi i pothranjenost ljudi stalno prisutni na jednoj strani planeta, na drugoj se zbog jedenja mesa, jaja i drugih namirnica životinjskog podrijetla nemilosrdno troše prirodni resursi. Uzgoj životinja je iznimno rasipan i naše prehrambene navike izravno su povezane s gladi u svijetu, odnosno sa suosjećanjem prema drugim ljudima.  

Podrijetlo riječi Uskrs je u staroslavenskome glagolu koji je značio 'rasti' i 'razvijati se'. Tradicija Uskrsa može se obilježiti, a da pritom ne strada nijedan život. Prijatelji životinja pozivaju da ovaj Uskrs proslavite izborom jela bez sastojaka životinjskog podrijetla, čime izravno pomažete životinjama, okolišu i svojemu zdravlju.  

Uz zdraviju i etičnu prehranu, postoje i drugi načini na koje se može obilježiti Uskrs: na blagoslov u crkvu mogu se odnijeti namirnice i jela biljnog podrijetla; umjesto kokošjih jaja za bojanje mogu se izabrati drvena ili plastična; umjesto kupnje kunića ili pilića kao zabave za djecu mogu se udomiti napuštene životinje.  

Recepti za uskrsna jela i kolače bez mesa, jaja i mlijeka mogu se naći na www.prijatelji-zivotinja.hr, a svi oni koji žele redovito primati recepte mogu se svojom e-mail adresom predbilježiti na www.zeleni-ponedjeljak.com.